Biognojiva – kopriva

By | 28.05.2012

Dio primjene gnojiva su i tzv. biološka gnojiva. Osim onih, industrijski proizvedenih i označeni raznim certifikatima, postoje i tzv. domaći preparati, od kojih je nedvojbeno vrlo važna koprivina juha. Pa stoga, koprivinom juhom, otvaramo novu rubriku BIOGNOJIVA.

(članak je prenešen sa portala www.agroklub.com, autora S. Bulimbašića. Više na: http://www.agroklub.com/povrtlarstvo/koprivina-juha-visestruko-korisna/6892/)

KOPRIVA

Najpoznatije tekuće gnojivo, ali i poznati botanički insekticid je tzv. “koprivina juha“, koju svatko sam može napraviti.

Koprive nam daju idealno ekološko dušično tekuće gnojivo, ono djeluje ljekovito i uravnoteženo, te potiče na stvaranje klorofila. Koristi se isjeckana stabljika koprive, ali oni djelovi koji nemaju na sebi sjemena, što veća količina to bolje.

Kopriva – Biološko hranivo

Sve se to stavi u plastičnu (može i drvenu) bačvicu, ali ne u metalnu, te se dolije vodom, po mogućnošću kišnicom, a ako je nema onda odstajalom vodom, ali ne do samog vrha (desetak centimetara ostaviti prazno), jer se gnojivo prilikom vrenja pjeni. Ako bačvu ostavimo na sunčanom mjestu, proces se brže odvija, a masa se mora dobro promiješati bar jedanput dnevno, kako bi istu obogatili kisikom. Preporučamo da se bačva pokrije s mrežom, kako se ne bi određene životinje i ptice utopile.

Pripravak širi neugodan miris, ali ako po površini pospemo šaku kamene prašine ublažit će neugodan miris, a možemo dodati i cvijet kadulje ili lavande. Gnoj je spreman za korištenje kada poprimi tamnu boju i više se ne pjeni, a to je obično nakon 15 dana.

Prije korištenja gnojiva za folijarnu prehranu, preko lista, tekućinu pažljivo procijedimo kako ne bi došlo do začepljenja prskalice i istu tekućinu razrijedimo s hladnom vodom u omjeru 1:10, pa sve do 1:20, što ovisi o biljci i listovima.

Ako pak gnojivo koristimo za zalijevanje biljaka oko korijena biljaka, gnoj se i tada razrijedi s vodom u omjeru 1:10, ali se ne mora procijediti.

Ostatak koprive može se još jednom koristiti kao gnojivo, s tim da se ne razrjeđuje prilikom korištenja ili se masa ostavi u pokrivenoj bačvi do jeseni, kada se hranjivo iz bačve prelije preko pripremljenog komposta.

Kopriva – Neštetan insekticid

Kopriva sama ili zajedno s pelinom, kao cijela biljka koristi se kao botanički insekticid, a može se koristiti na više načina.

Čaj od koprive za suzbijanje štetnih kukaca: u plastičnu posudu isjeckajte kilogram koprive i kilogram pelina i prelijte s osam litara kipuće vode, pokrijte i ostavite pokrivenu najmanje pola sata da se biljke namoče i ispuste insekticidne tvari, zatim procijedite i kada se tekućina ohladi prskajte oboljele biljke.

Ekstrakt od koprive protiv lisnih ušiju: u plastičnu posudu sitno isjeckamo kilogram svježe koprive (stabljike i lista bez sjemena) i dodamo 9 litara vode po mogućnosti kišnice te sve ostavimo uz povremeno miješanje 24 sata. Nakon što ga procijedimo, biljke zaražene s lisnim ušima prskaju se nerazrijeđenom otopinom.

Nemojte zaboraviti da ostatke iskoristite za spravljanje komposta.

Informacije u članku su bile korisne. Podijeli to sa prijateljima...
Email this to someoneShare on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+Share on LinkedIn

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *