Kompost2 min read

By | 22.04.2013

Kompost je humificirana smjesa organskih otpadaka iz kućanstva i gospodarstva koji inače nemaju uporabnu vrijednost, ali prerađeni radom mikroorganizama mogu služiti kao vrijedno organsko gnojivo (biljni ostaci, kuhinjski ostaci i sl.). Osim tih otpadaka za kompost se mogu korisititi mulj iz jaraka, svježi stajski gnoj, pepeo, lišće iz šume itd. U kompost se ne smiju stavljati stvari koje se ne mogu humificirati, poput stakla, plastike, željeza i sl. ni osjemenjeni korovi, uginule životinje i sl.

kompost drveni komposteri 1

Komposište treba urediti na sjenovitom mjestu. Ako se kompostom manipulira ručno, smatra se idealnom hrpa visine 1 m, dok je širina obično1,5-2,0 metara. Kod mehaniziranog rada dimenzije su veće. Ako se kompost obilno zalijeva, na dnu treba da je deblji sloj slame ili kukuruzovine. Preporuča se da se kompostu dodaje vapno koje veže škodljive kiseline i stimulira se rad mikroorganizama. U prosjeku se dodaje 30-90 kg sitno mljevenog vapnenca ili oko 100 kg jednostrukog superfosfata (16% P2O5) na 1 m3 kompostne hrpe. Dobro je u kompost dodavati i zemlju(tlo) jer ona veže lako topiva hraniva i doprinosi stvaranju komposta bolje kvalitete. Zreli kompost (nakon 1-2 godine kompostiranja) je amorfna masa tamnosmeđe boje.

Za stvaranje dobrog komposta vrlo je važno redovito miješanje hrpe, koje se obavlja 3-4 puta godišnje, a prvi puta se hrpa mješa 3-4 tjedna nakon završetka slaganja kompostne hrpe.

Kompostu se može dodavati i stajski gnoj ili dušik u obliku mineralnog gnojiva, jer dušik stimulira rad mikroorganizama, koji brže humificiraju organske ostatke u kompostnoj hrpi. Budući da gotovi kompost treba imati neutralno do slabo bazičnu (alkalnu) reakciju. Međutim, ne smiju se dodavati gnojiva koja zakiseljavaju tlo i onemogućuju pravilan rad mikroorganizamam, poput amonij-sulfata.

gotovi kompost gnojidba info 2013

Kompost je zbog svojih kemijskih svojstava vrlo kvalitetno gnojivo. Kalcijevi humati u kompostu odlično poboljšavaju fizikalna svojstva, a prije svega njegovu strukturu.

Dušik iz komposta djeluje dosta sporo, a fosfor i kalij djeluju puno brže.

Prosječni kemijski sastav zrelog komopsta je slijedeći:

  • 70-80% organske tvari
  • oko 0,3% dušika (N)
  • oko 0,2% fosfora (P2O5)
  • oko 2,25% kalija (K2O)
  • 2,00-3,00 kalcija (Ca2+)

Vidi se da je u pogledu deficitarnih hraniva kompost siromašniji od stajskog gnoja, pa se stoga u gnojidbi koristi u većim količinama. Kompost se kulturama dodaje neposredno prije sjetve/sadnje. Razbacuje se slično kao i stajski gnoj, a ponekad ga i ne treba zaoravati, nego se sa tlom izmješa jačim drljanjem.

kompost plasticni komposteri 2

Kompost se prvenstveno upotrebljava u proizvodnji povrća (za punjenje klijališta) te za travnate površine, jer potiče busanje mladih trava i stvaranje gustog sklopa tratine. Na travnjake se razbacuje u kasnu jesen ili rano proljeće, a može se razbacivati i nakon prvog otkosa livade.

Količine komposta koje se koriste za jedan hektar (1 Ha) iznose 30-60 tona. Za razliku od stajskog gnoja, kompost u tlu djeluje samo 1-2 godine.

Slični članci

  • Proizvodnja i ocjena kvalitete kompostiranih stajskih gnojiva Kompostirana stajska gnojiva uz održavanje plodnosti tala veliku ulogu mogu imati u proizvodnji supstrata za uzgoj presadnica. Orjentacija ka doradi organskih gnojiva značila bi dodatnu […]
  • Prinos rajčice u zavisnosti od gnojidbe Rajčica je kultura koja zahtijeva intenzivnu gnojidbu, a mineralnu gnojidbu poželjno je kombinirati s kompostom ili drugim materijalima bogatih dušikom. Istraživanja o utjecaju gnojidbe […]
  • Biosum Biosum Technology SL je tvrtka iz Španjolske, osnovana 2010. godine,  koja se bavi proizvodnjom različitih bioloških preparata koji su namjenjeni za: Primjenu u […]
  • Biognojiva – kopriva Dio primjene gnojiva su i tzv. biološka gnojiva. Osim onih, industrijski proizvedenih i označeni raznim certifikatima, postoje i tzv. domaći preparati, od kojih je nedvojbeno vrlo važna […]
  • Preporuka gnojidbe: Aspanger Mica (12/2016) ASPANGER MICA - preparat na bazi fino mljevene (muskovitne) gline koji smanjuje evapotranspiraciju biljaka, smanjuje štete od direktnog sunčevog zračenja (ožegotine) i povećava mehaničku […]

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *