Biostimulatori – mitovi i istine2 min read

By | 26.05.2012

I bez nekog posebnog uvoda, kako i naslov sam za sebe govori. Mitovi i istine o biostimulatorima. Pa idemo redom, prvih sedam dvojbi:

1. Biostimulatori su gnojiva.

NE. Biostimulatori nisu gnojiva, već se radi o specifičnim kemijskim spojevima (koji se mogu dobiti i na umjetan način; sintezom u kemijskom laboratoriju) koji u biljci potiču/stimuliraju određeni fiziološki proces. Stoga se i nazivaju biostimulatori.

2. Biostimulatori povećavaju prinos kulture.

DA/NE. Direktno ne, međutim kako biostimulatori potiču fiziološke procese, indirektno time povećavaju i prinose. Međutim potrebno je povući jasnu granicu. Ukoliko u tlu primjerice nema dovoljno dušika (element prinosa) niti jedan biostimulator ne može povećati količinu dušika u biljci i time povećati prinos. Znači, ukoliko u tlu postoji dovoljno dušika, biostimulatori će potaknuti fiziološke procese rasta i razvoja, time bolje iskorisiti raspoloživi dušik i indirektno utjecati na povećanje prinosa.

3. Biostimulatori su prirodni spojevi.

DA. To su spojevi koje i biljka sama može sintetizirati (stvoriti) međutim u vrlo ograničenim količinama.

4. Biostimulatori su neprirodni (umjetni) spojevi.

DA. Osim prirodno sintetiziranih (nastalih u biljci) postoje i spojevi koji nastaju u kemijskoj industriji. No, uglavnom se radi o kemijski identničnim spojevima. Problem je sama biljka koja ugalvnom ne posjeduje enzime za razgradnju tako sintetiziranih spojeva.

5. Biostimulatori su štetni (toksični).

DA. Ako se primjenjuju u visokim količinama iskazuju štetno djelovanje na biljku.

6. Biostimulatori su mikrobiološki preparati.

NE. Nisu mikrobiološki preparati. Međutim radom određenih mikroorganizama (bakterija, gljivice) oslobađaju se različiti kemijski spojevi pa tako i biostimulatori.

7. Biostimulatori su potrebni u intnezivnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

DA. Da bi u potpunosti iskoristio pun biološki potencijal biljke, potrebno je tijekom ciklusa proizvodnje koristiti i biostimulatore, naročito u stresnim uvjetima (niska temperatura, bolest, suša i dr.).

Slični članci

  • Fitohormoni – citokinini Sada su na redu CITOKININI. Otkriveni se 1940. god u Americi od strane znanstvenika F. Skooga, u mlijeku kokosova oraha. Mjesto nastanka citokinina je vršni meristem korijena a mogu se […]
  • Drin – biostimulator Nakon prvog dijela teme, gdje sam izložio teorijski dio oko biostimulatora/fitohormona red je predstaviti nekoliko proizvoda na našem tržištu. "Led" smo probili sa biostimulatorom […]
  • Biostimulatori Tijekom cijele povijesti poljoprivredne proizvodnje, postoji nekoliko važnih tehnoloških momenata koji su značajno promijenili način poljoprivredne proizvodnje. Prvi takav tehnološki pomak […]
  • Fitohormoni – auksini Što su fitohormoni i koja im je uloga? To su biljni hormoni koji se dijele u pet skupina: AUXINI GIBERILINI CITOKININI APSCIZINSKA KISELINA ETILEN Auxini, […]
  • Fitohormoni – giberelini Poštovani maslinari, kako sam najavio evo osnovnih značajki skupine fitohormona zajedničkog naziva GIBERILINI, a mogu se definirati i kao giberlinske kiseline koje se po međunarodnim […]

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *