Biostimulatori2 min read

By | 16.05.2012

Tijekom cijele povijesti poljoprivredne proizvodnje, postoji nekoliko važnih tehnoloških momenata koji su značajno promijenili način poljoprivredne proizvodnje. Prvi takav tehnološki pomak bila je upotreba ratila (motike, te kasnije pluga i ostale mehanizacije) u obradi tla. Time je omogućeno obrada dubljeg sloja tla, što je omogućilo dublje ukorijenjavanje biljka i samim time bolje iskorištavanje hraniva i vode u tlu, što je direktno utjecalo na povećanje prinosa. Gotovo 1.000 godina kasnije, dogodila se je tzv. kemijska revolucija. Napredkom znanosti i tehnologije, omogućena je proizvodnja kemijskih spojeva (pesticidi, gnojiva) koji dodatno povećavaju otpornost biljaka i ishranu biljaka. I zadnji od tehnoloških pomaka, je tzv. biološka revolucija. Razvojem kemije, fizike, biologije i ostalih srodnih znanstvenih grana, počinje proizvodnja (prirodno ili umjetno sintetiziranih spojava) tzv. bioloških preparata (na bazi fitohormona, vitamina, aminokiselina i dr.).

Danas na tržištu postoji široka paleta raznih bioloških preparata, koji se najčešće popularno nazivaju biostimulatori.

Postojeća zakonska regulativa u Hrvatskoj ne regulira posebno takve preparate. Trenutno je na snazi Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla (NN 163/03 i NN 40/07) koji samo u jednom stavku spominje takve preparate, ali samo u kontekstu ako utječu na poboljšanje bioloških svojstava tla, dok se u kontekstu utjecaja na fiziologiju bilja ne spominje (postoje Zakon o biljnom zdravstvu i Zakon o zaštiti bilja, ali niti tamo nema posebne priče o biološkim preparatima). I tako, kada zakonska regulativa nije jasno definirana, postoji prostor za “lov u mutnome”, pa se oko promocije bioloških preparata često susreću pojmovi; jedini na svijetu, jedinstveni, najbolji, izvaredni učinak… sve sami superlativi, koji vjerovatno krajnom korisniku, umjesto pomoći, često čine zbrku i nedoumicu oko upotrebljivosti i isplativosti takvih prepaprata.

Sa stanovišta struke, biološki preparati nedovjbeno su korisni i potrebni, međutim definitivno nisu svemogući i univerzalni riješavači svih problema (ta po nekim reklamama više ništa nije potrebno, samo sjemenka i biostimulator, i prinos je 100% veći ?!?!?!?!).

Stoga, na portalu pokrećem novu kategoriju “Biostimulatori” u kojoj će biti tematski opisana sva problematika oko proizvodnje i primjene biostimulatora.

Autor portala,

dr.sc. David Gluhić

Slični članci

  • Fitohormoni – abscizenska kiselina ABSCIZENSKA KISELINA je biljni hormon koji pretežno inhibira procese rasta. Otkrivena je 1963. (Bennet-Clark i Kefford). ABA-e se sintetizira u stanicama koje sadrže kloroplaste ili […]
  • Fitohormoni – citokinini Sada su na redu CITOKININI. Otkriveni se 1940. god u Americi od strane znanstvenika F. Skooga, u mlijeku kokosova oraha. Mjesto nastanka citokinina je vršni meristem korijena a mogu se […]
  • Fiziološki aktivne tvari – biostimulatori (Za tehnički uvod u raspravu o biostimulatorima, navodim tekst iz interne skripte Ekofiziologija, autora prof. dr. V. Vukadinovića, Poljoprivredni fakultet Osijek, 1999) Fiziološki […]
  • Biostimulatori – mitovi i istine I bez nekog posebnog uvoda, kako i naslov sam za sebe govori. Mitovi i istine o biostimulatorima. Pa idemo redom, prvih sedam dvojbi: 1. Biostimulatori su gnojiva. NE. Biostimulatori […]
  • Fitohormoni – auksini Što su fitohormoni i koja im je uloga? To su biljni hormoni koji se dijele u pet skupina: AUXINI GIBERILINI CITOKININI APSCIZINSKA KISELINA ETILEN Auxini, […]

3 thoughts on “Biostimulatori2 min read

  1. Pingback: strani

  2. Perica

    Da li će biti riječi o Salvolu; pregledao sam cijelu temu biostimulatora i ne vidim niti riječi o Salvolu?

    Reply
    1. admin Post author

      O Salvolu ima na webu neke informacije. Nisam ga osobno probao, tako da još neću ništa pisati o tome. Moram to vidjeti i probati, pa tek onda pisati na portalu.

      Reply

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *