Fitohormoni – giberelini3 min read

By | 23.05.2012

Poštovani maslinari, kako sam najavio evo osnovnih značajki skupine fitohormona zajedničkog naziva GIBERILINI, a mogu se definirati i kao giberlinske kiseline koje se po međunarodnim propisima označavaju kao GAn gdje n predstavlja redni broj dotičnog giberilina.
Giberilini su otkriveni 1926. god u Japanu od strane fiziologa KUROSOWE (nije filmski režiser – KUROSAWA , ali je dao veliki doprinos razvoju biologije ). Izolirao ih je iz gljive Giberelle fujikuroi, a 1956. godine otkriveni su giberelini u višim biljkama. Poznato je više od 100 različitih giberelina (u kukuruzu je otkriveno 20, u riži 14, a u sjemenkama graha utvrđeno je najmanje 8 različitih giberelina).

Mjesto nastanka (sinteze) GIBERELINA:

  • Mladi listovi vršnog pupa.
  • Meristemi izdanka i korjena
  • Sjemenke.

Sinteza (stvaranje) većine giberelina odvija se u kloroplastima i njihovim prekursorima.
Prijenos giberelina obavlja se u inaktivnom obliku od mjesta sinteze (list,meristemi) do mjesta
djelovanja. Za razliku od auksina, giberelini se teže razgrađuju.

Koja je uloga GIBERELINA:

  • Izduživanje biljaka- giberelini stimuliraju produženi rast internodija osobito kod patuljastih biljaka.
  • Pospješuju klijanje sjemena (sjemenki) – jer potiću sintezu enzima koji mobiliziraju rezervne materije i omogućavaju biljci klijanje i rast (npr. pšenica i bez embrija također može proklijati uz prisustvo giberelina).
  • Biljke dugog dana mogu cvjetati i donjeti plod samo u uvjetima kada je dužina dana veća od 14 sati. Primjenom giberelina biljke dugog dana (luk,kupus..) mogu uspjevati i kad je dužina dana manja od 14 sati za vrijeme cvjetanje i donošenja plodova.
  • Neutralizacija potrebe biljaka za niskim temperaturama. Biljke dugog dana mogu cvjetati i donjeti plod samo ako su prethodno određeni vremenski period bile izložene niskim temperaturama. Izlaganje niskim teperaturama može se zamjeniti egzogenim dodavanjem giberilina. (upravo ovim djelovanjem giberelina izraelski istraživačii su riješili pitanje neredovite rodnosti odnosno alternativnosti rađanja maslina. Koristeći arahidonsku kiselinu kao promotora endogenog stvaranja giberelina i egzogenih giberilina u formi giberilinske kiseline prskaju pola stabla masline i postižu redovitu rodnost u nedostatku prosječno niskih temperatura).
  • Prekid dormantnosti sjemenki i indukcija klijanja. Sjemenke većine biljnih vrsta kliju samo ako su ispunjeni određeni klimatski uvjeti,bilo da se radi o osvjetljenju ili temperaturi.
  • Fotoblastčne sjemenke (za klijanje trebaju svjetlost; primjerice salata) mogu klijati i u mraku uz primjenu giberilina.
  • Kod ljeske se “stratifikacija” (izloženost hladnom razdoblju od 12 tjedana pri temperaturi 5 C može zamjeniti primjenom giberilina da bi sjemenke postale klijave).
  • Regulacija promjene u zrelu fazu i obrnuto. Mnoge drvenaste biljke ne cvjetaju dok ne dosegnu odrđeni stupanj zrelosti taj period može se ubrzati dodatkom giberilina.
  • Također primjenom giberilina može se potaknuti rejuvenilizacija– prijelaz iz zrele faze u juvenilnu ( npr. kod bršljana).
  • giberilini utjeću na bolji razvoj plodova.
  • Giberilini stimuliraju partenokarpiju ( razvoj malih nerazvijenih plodića ) kod rajčice i krastavaca.
  • Primjena giberelina ubrzava cvatnju,smanjuje broj cvjetova i pospješuje bolji i krupniji razvoj ploda. (Izraelski istraživači utvrdili da stabla maslina koja tretiraju gibereleinskom kiselinom daju prinose do 30% više).

Zaključak: List masline je proizvođač i deponent GIBERELINA . Radikalnom ili jačom rezidbom smanjujemo koncentraciju giberelina a time i rodnost kao i sve ono na što utjeću giberilini. Stoga s maslinom treba uvjek raditi kompromis u razumnoj mjeri.

(članak preuzet sa foruma http://www.7maslina.net/Forum/tabid/57/forumid/8/postid/5530/view/topic/Default.aspx uz dopuštenje autora posta; nick Težak)

Slični članci

  • Fitohormoni – citokinini Sada su na redu CITOKININI. Otkriveni se 1940. god u Americi od strane znanstvenika F. Skooga, u mlijeku kokosova oraha. Mjesto nastanka citokinina je vršni meristem korijena a mogu se […]
  • Fitohormoni – auksini Što su fitohormoni i koja im je uloga? To su biljni hormoni koji se dijele u pet skupina: AUXINI GIBERILINI CITOKININI APSCIZINSKA KISELINA ETILEN Auxini, […]
  • Drin – biostimulator Nakon prvog dijela teme, gdje sam izložio teorijski dio oko biostimulatora/fitohormona red je predstaviti nekoliko proizvoda na našem tržištu. "Led" smo probili sa biostimulatorom […]
  • Biostimulatori Tijekom cijele povijesti poljoprivredne proizvodnje, postoji nekoliko važnih tehnoloških momenata koji su značajno promijenili način poljoprivredne proizvodnje. Prvi takav tehnološki pomak […]
  • Biostimulatori – mitovi i istine I bez nekog posebnog uvoda, kako i naslov sam za sebe govori. Mitovi i istine o biostimulatorima. Pa idemo redom, prvih sedam dvojbi: 1. Biostimulatori su gnojiva. NE. Biostimulatori […]

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *