Kako odabrati biostimulator za zaštitu od niskih temperatura?
Najavili su niske temperature; kako odabrati učinkovit biostiumlator.

6 min read
By | 19.04.2017

Prema podacima koji se prikazuju na portalu Meteo.hr, za kraj tjedna u većem dijelu kontinentalne Hrvatske očekuju se VRLO NISKE NOĆNE TEMPERATURE, koje će se spuštati i do nule (napomena: radi se o temperaturama u meteorološkoj kućici gdje je standardizirano mjerenje na visini od 2,00 m iznad tla, što znači da će se u slojevima atmosfere, niže od 2 m, odnosno bliže tlu, temperature spuštati i ispod nule). Stoga, većinu poljoprivrednih proizvođača, muči problem kako zaštititi svoje kulture; prije svega jabuke i vinovu lozu, ali tu su i ostale kulture poput jagode, krumpira i dr.

Slika 1. Pojava snijega na jabukama u vrijeme cvatnje

Jabuka u cavtnji pod snijegom

Na većini portala na interentu, objavljeno je dosta korisnih informacija o mjerama zaštite od niskih temperatura (popis donosimo na kraju članka), a jedna od preporučenih mjera je i primjena biostimulatora. Međutim, svakom proizvođaču namaće se nekoliko pitanja, koji samo stvaraju dodatne nedoumice, poput:

  • KAKO odabrati učinkovit biostimulator?
  • KAKO radi biostimulator; koji su to aktivne tvari?
  • I koji su VAŽNI PARAMETRI za izbor biostimulatora?
  • A cijena?

Što su biostimulatori?

Biostimulatori su tvari/substance koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, koji potiču fiziološke i biokemijske procese u biljci, te potiču njezinu prirodnu obrambenu sposobnost i povećavaju otpornost na stresne uvjete; a u ovo doba, glavni stresni uvjet je NISKA TEMPERATURA. PRAVOVREMENOM primjenom, moguće je postići povećanje otpornosti na niske temperature, što će većini biljaka pomoći da uspiješno prebrode stres niskih temperatura i normalno nastave vegetacijski period. Biostimulatori NISU gnojiva, osim ako se ne prodaju u mješavini sa ostalim hranivim elementima. Ukoliko se radi o čistim preparatima, onda se ne mogu smatrati gnojivima.

Osnovna podijela biostimulaotra je na osnovi njihova sastava:

  • Biostimulatori na osnovi AMINOKISELINA
  • Biostimulaotri na osnovi ekstrakata morskih algi (hladno ili toplo prešanih morskih algi)
  • Biostimulatori na osnovi huminskih kiselina
  • Metaboliti gljivica i bakterija
  • Ostali spojevi koji imaju biostimulativni učinak na biljku (elementi u tragovima, fosfiti i sl.)

Najvažnija grupa biostimulatora su biostimulatori na bazi aminokiselina. To je najprisutnija grupa biostimulatora na tržištu, jer su aminokiselina vrlo važni spojevi u fiziološkom smislu za biljke. Fiziološki za biljke su važne samo SLOBODNE AMINOKISELINE. Vezane (ili kako se često koristi termin ukupne) aminokiseline, za biljku nisu fiziološki iskoristive (jer nemaju slobodnih veza) i biljka ih ne može iskoristiti u fiziološkim procesima. STOGA JE PODATAK O KOLIČINI SLOBODNIH AMINOKISELINA VAŽAN PARAMETAR ZA IZBOR BIOSTIMULATORA.

 Slika 2. Biostimulator DELFAN PLUS (biostimulator sa max. količinom slobodnih aminokiselina; 24%)

Delfan plus - pakiranje 5 litKako biostimulator radi; koje su to aktivne tvari?

Aminokiseline su specifični spojevi, koji se sastoje od dvije grupe; karboksilne (koja ima visoki pH) i kiselinske grupe (koja ima niski pH) i po tome su jednstveni spojevi. Između te dvije grupe nalazi se atom ugljika, te se unutar tog spoja specifično pozicionira amino grupa. Amino grupa može biti pozicionirana lijevo ili desno od centralnog atoma ugljika, ali su za biljku USVOJIVE/FIZIOLOŠKI VAŽNE samo slobodne L-alfa-aminokiseline. Nažalost, biljka ne može asimilirati niti D-alfa-aminokiseline, pa je i taj dio aminokiselina za biljke neiskoristiv.

Slika 3. Grafički prikaz važnih aminokiselina

Vazne aminokiseline

Fiziološki su važne 20 aminokiselina, ali kada je u pitanju otpornost na niske temperature, najvažnija aminokiselina je PROLIN. Biostimulatori koji sadrže nisku količinu (ili uopće nemaju prolina) NE PODIŽU OTPORNOST biljke na niske temeprature.

Slika 4. Molekularni sastav aminokiselie PROLINE, važne za povećanje otpornosti na niske temperature

Aminokiselina prolin

 

Kako doznati količinu i sastav aminokiseline u biostimulatoru?

Iako ne postoji zakonska obaveza oko deklariranja slobodnih aminokiselina u preparatima sa oznakom biostimulatora, većina proizvođača biostimulatora je korektna, te se taj podatak navodi na etiketi. U pravilu, preparati koji sadrže niske količine slobodnih aminokiselina, na etiketi prikazuju samo količinu ukupni/vezani (neiskoristivih) aminokiselina. Osim postotka slobodnih aminokiselina, kvalitetniji preparati na tržištu imaju i javno dostupan AMINOGRAM. Aminogram je grafički prikaz sadržaja pojedinih aminokiselina u biostimulatoru.

Slika 5. AMINOGRAM biostimulatora DELFAN PLUS (10,3% PROLINA)

Aminogram biostimulatora Delfan Plus

 

Životinjski ili biljni biostimulator?

Pitanje koje muči mnoge kupce biostimulatora, i koje većina trgovaca nekorektno korsiti na štetu korisnika. NE POSTOJE životinjski ili biljni biostimulatori. Jedina podijela po tom pitanju je izbor baznog materijala iz kojeg je izvršena ekstrakcija aminokiselina. Po tom pitanju, biostimulatori se mogu ekstrahirati iz materijala životinjskog porijekla, biljnog porijekla ali isto tako mogu biti mikrobiološkog porijekla ili potpuno sintetskog porijekla. Za učinkovitost unutar biljke nema važnosti koji je bazni materijal korišten za ekstrakciju, već je važna količina slobodnih L-alfa-aminokiselina te AMINOGRAM, odnosno količina pojedinih aminokiselina u biostimulatoru.

Postoji samo razlika u sastavu po pitanju pojedinih aminokiselina, ovisno o baznom materijalu koji se koristi za ekstrakciju. Ukoliko se koristi materijal životinjskog porijekla, takvi biostimulatori sadrže veće količine PROLINA koji je sada vrlo važan radi postizanja otpornosti na niske temperature.

Slika 6. Razlika u sastavu biostimulatora ovisno o porijeku baznog materijala za ekstrakciju

Kolicina prolina u biostimulatorima

 

Doza primjene biostimulatora?

DOZA primjene biostimulatora, usko je vezana uz postotak slobodnih aminokiselina u preparatu. Na tržištu danas postoji nekoliko grupa biostimulatora;

  • Biostimulatori koji sadrže 24% slobodnih aminokiselina (DELFAN PLUS)
  • Biostimulatori koji sadrže 14-16% slobodnih aminokiselina (DRIN)
  • Ostali biostimulatori sa niskom količinom slobodnih aminokiselina (manje od 6% slobodnih aminokiselina)

Standardna doza za primjenu kvalitetnih biostimulatora na bazi aminokiselina je 1-1,5 lit/ha, dok se preparati nižih koncentracija koriste u značajno većim dozama; od 3-10 lit./ha.

Slika 7. Deformacije na plodovima jagode uslijed niskih noćnih temperatura u fazi rasta plodova

Deformacije plodova jagode zbog niskih temperatura

I kada primjeniti biostimulator?

Svakako prije nastupa stresnih uvjeta. Većina biljaka će brzo usvojiti biostimulator, a da bi se aminokiseline uključile u fiziološke procese potrebno je od 6-12 sati. Stoga je PREVENTIVNA I PRAVOVREMENA primjena vrlo važna za postizanje dobre otpornosti na niske temperature, te se primjena preporuča min. 2 dana prije nastupa niskih temperatura. Ukoliko uvjeti niskih temperatura potraju duže, potrebno je za 5-7 dana ponoviti tretman.

Slika 8. Vinograd u fazi kretanja vegetacije pod sniježnim pokrivačem

Vinograd u snijegu 2017

A što ako je već došlo do šteta?

Ovisno o obimu šteta i biljnoj vrsti, postoji mogućnost obnove, uglavnom lisne mase, ukoliko se biostimulator primjeni nakon pojave šteta. Nažalost, stradali plodovi nemaju mogućnost obnove nakon niskih temepratura, te je tu vrlo važno provesti preventivno tretiranje sa aminokiselinama.

 

Slika 9. Biljka krumpira u vazi početnog vegetativnog porasta kada je vrlo osjetljiva na niske noćne temperature

Krumpir biljka

A cijena?

Cijena je trgovačka kategorija, i teško je raspravljati o cijeni, ali većina preparata na tržištu ima pristupačnu cijenu, te se primjerice cijena biostimulatora DELFAN PLUS koji sadrži 24% slobodnih aminokiselina, kreće oko 130,00-140,00 kn za pakiranje od 1 lit., što je prosječna doza primjene za 1 ha površine.

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *