Category Archives: Makroelementi

Osnovni opis važnosti svakog makroelementa

Magnezij u ishrani bilja (I)

Magnezij je mali dvovalentni ion, radijusa hidratacije od 0.428 mm i visokom energijom hidratacije od 1908 J/mol. Količina usvojenog magnezija jako je ograničena količinom ostalih kationa u tlu, kao što su K+, NH4+, Ca2+ i Mn2+. Isto tako ograničavajući učinak ima i H+ kod tla sa niskim pH vrijednostima. Dostupnost Mg ovisi o slijedećima faktorima:… Read More »

Kalcij – još važnih podataka o kalciju

Kalcij je izuzetno fiziološki važan element u metabolizmu biljke, i jedan je od elemenata koji direktno utječu na kvalitetu plodova; pogotovo plodovitog povrća (rajčica, paprika i dr.) te na jabuku i jagodu. Neki od važnih podtaka o kalciju: dovoljna količina kalcija u lišću i plodovima neutralizira abcizinsku kiselinu, koja se sintetizira uslijed djelovanja visokih temperatura… Read More »

Makro i mikro elementi

Da bi bolje razumjeli, a samim time i proveli gnojidbu, riječ-dvije o dva vrlo česta termina; makro i mikro elementi. Osnovna razlika je u količini pojedinog biogenog elementa koji je potreban biljkama. Ukoiko se radi o većoj količini koje biljka zahtjeva tijekom svog životnog ciklusa, govorimo o makroelementima, odnosno ako biljka zahtjeva biogene elemente u… Read More »

Kalijeva gnojiva – 4. dio

Kalij-magnezij sulfat ili češće patent kalij je bijela do sivobijela fino zrnata dvostruka sol, koja nije higroskopna. To je zapravo kalij-magnezij-sumporno gnojivo, pa je osobito prikladno za kulture koje ne vole klor i za tla siromašna magnezijem i sumporom. Sadrži 30% K2O, 10% MgO i 17% SO3. Patent kalij odgovara za sva tla, a posebno… Read More »

Kalijeva gnojiva – 3. dio

Kalij-sulfat je bijela do sivobijela ili žučkasta sol. Malo je higroskopan. Kako ne sadrži klor, prikladan je za kulture koje su osjetljive na klor (duhan, hmelj, vinova loza i dr.). Na našim tlima dobro djeluje zbog sadržaja sumpora u kojem većina naših tala oskudijeva. To je fiziološki kisela sol, ali se može primjenjivati i na… Read More »

Kalijeva gnojiva – 2. dio

Od klorida kod nas se najčešće upotrebljava 40%-tna kalijeva sol. To je fino do grubo kristalna, malo higroskopna tvar, većinom bijele boje, ali može biti i sive odnosno crvenkaste boje. Osim KCl (kalij-klorida) ova sol sadrži dosta velike količine NaCl i drugih primjesa. Preradom sirovih kalijevih soli dobiva se 50%-tna te 60%-tna kalijeva sol. Kalij… Read More »

Kalijeva gnojiva – 1. dio

Nakon tematskih članaka o fosfornim gnojivima, slijedeći izbor su kalijeva gnojiva. Iako je teško raspravljati o važnosti (sva su biljna hraniva jednake važnosti) kalijeva gnojiva se ipak koriste u znatno većim količinama, naročito kod kalifilnim kulturama (krumpir, rajčica, vinova loza i dr.). Kalijeva gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji počinju se koristiti nakon otkrića nalažišta prirodnih kalijevih… Read More »

Fosforna gnojiva – sirovi fosfati (fosforiti)

Sirovi fosfati (fosforiti)  su sirovina iz koje se dobivaju superfosfati i druga fosforna gnojiva. Ako se upotrebljavaju za gnojidbu, fino se melju da bi im djelovanje u tlu bilo što bolje i brže. Osim fosforne kiseline sadrže 46-48% vapna, oko 1% Mg i  manje količine mikroelemenata. Ti fosfati dolaze na tržište kao hiperfos ili hiperfosfat,… Read More »

Fosforna gnojiva – Sekundarni kalcijevi fosfati

Sekundarni kalcijevi fosfati. Fosforna kiselina u sekundarnim kalcijevim fosfatima nije topljiva u vodi, ali je većim dijelom topljiva u amonij-citratu, što otprilike odgovara biljci pristupačnom fosforu. U tu skupinu pripadaju Rhenania-fosfat i Precipitat, koji se također dobivaju iz sirovih fosfata neprikladnih za dobivanje superfoafata zbog visokog sadržaja željeza i aluminija. Oba ova gnojiva u tlu… Read More »

Fosforna gnojiva – 2. dio (superfosfat)

(nastavak na temu fosfornih gnojiva) Superfosfat se proizvodi u obliku sivkastog praška i granula, a treba ga čuvati na suhom mjestu da se ne zgruda.  Superfosfat se topi u vodi do 90%. Osim fosfora sadrži oko 27% kalcija (Ca) i oko 31% sumpora (S). Fosfor je u obliku lako topljivog monokalcijskog fosfora, a sumpor se… Read More »

Fosforna gnojiva – 1. dio

Fosforna gnojiva dijele se u nekoliko skupina prema obliku fosforne kiseline koju sadrže. To su: Kalcijeve soli ortofosforne kiseline Kalcijevi silikofosfati Kombinirana fosforna gnojiva (amonofosfati, metafosfati i polifosfati) Najvažnije fosforna gnojiva pripadaju u kalcijeve ortofosfate i silikofosfate. Kalcijevi ortofosfati (ujedno i najzastupljeniji na tržištu) mogu biti: Primarni mono kalcijevi fosfati u koje pripada superfosfat (Ca(H2PO4)2xH2O… Read More »

Dušična gnojiva – 5. dio

Za kraj teme o dušiku, kratka priča o tzv. posebnim dušičnim gnojivima; sporodjelujuća dušična gnojiva ili gnojiva s produženim djelovanjem. Razlozi proizvodnje i prednosti njihove upotrebe u odnosu na knvencionalna dušična gnojiva su: Spriječavanje povećanja osmotskog tlaka otopine tla u neposrednoj blizini granule gnojiva koje mogu oštetiti korijen biljke Smanjuju se gubici dušika (N) usljed… Read More »

Dušična gnojiva – 4. dio

Nastavljamo o dušičnim gnojivima. Cijanamidna gnojiva sadrže dušik u obliku cijan-amida. U ovoj grupi gnojviva nalazi se kalcijev-cijanaid (CaCN2) koji sadrži 20-21% N. Kalcijev cijanmid (ili starog naziva vapneni dušik) je prah ili granulat crne boje. Osim dušika sadrži i do 60% vapna (kao CaO) te manje količine željeza, aluminija, slicija i ostalih kemijskih elemenata.… Read More »

Dušična gnojiva – 3. dio

Nastavljamo dalje. Amonijska dušična gnojiva. Sadrže dušik u amonijskom obliku (NH4) i u tu grupu ulaze amonij-sulfat i amonijak (u obliku plina). Za razliku od nitratnih gnojiva, dobro se vežu u tlu (zbog pozitivnog naboja amonijske grupe) osim na pjeskovitim tlima gdje je vrlo mala količina glinene frakcije u tlu. Reagiraju fiziloški slabo kiselo (amonij-sulfat… Read More »

Dušična gnojiva – 2.dio

Nastavljamo priču o dušičnim gnojivima. U predhodnom postu opisana su dušična gnojiva Petrokemije, a sada su na redu, ostala, manje poznata i manje dostupna. Idemo redom. Nitratna gnojiva. Nitratna gnojiva sadrže dušik u obliku nitrata, lako su topljiva, biljka ih brzo usvaja ali su jako podložna ispiranju (nitratni ion ima negativni naboj pa se ne… Read More »

Dušična gnojiva – 1. dio

U predhodnom postu spomenuo sam više tipova dušičnih gnojiva koje se koriste u poljoprivredi. Za ovaj post predstavljam tri najučestalija; UREA, KAN, AN i UAN (materijal je preuzet sa www.petrokemija.hr), budući da su to proizodi Petrokemije iz Kutine i samim time dobavljivi na našem, domaćem tržištu. O ostalim tipovima, u slijedećim postovima. Pa idemo redom.… Read More »

Dušik (N)

Temu makroelemenata počinjemo sa svima poznatim elementom; dušikom (N). Zašto? Vrlo jednostavno, dušik je element prinosa, i nema očekivanog/planiranog prinosa bez dušika. Biljka ga usvaja u velikim količinama, i često vrlo neracionalno. Naime, većina oblika dušika usvaja se masovnim tokom vode iz tla (“mass flow”), te biljka jednostavno ne može odvojiti/odbiti višak dušika iz primljene… Read More »