Osnove gnojidbe krumpira3 min read

By | 17.01.2013

Visoki i stalni prinosi krumpira mogu se postići samo ako krumpir u svim razvojnim fazama, ima na raspolaganju dovoljnu količinu raspoloživih glavnih hraniva (dušik, fosfor, kalij, magnezij). Utjecaj pojedinih hranivih elemenata na prinos krumpira prikkazan je u slijedećoj tablici:

Tablica 1. Utjecaj mineralnih gnojiva na prinos krumpira (Gračan, Todorić 1990)

Prema podacima iz gornje tablice, vidi se veliki učinak mineralnih gnojiva na prinos krumpira, kao i to da se potpuni uspijeh postiže samo gnojidbom sa sva tri osnovna hraniva (dušik, fosfor i kalij).

Računa se da se sa svakim kilogramom čistog dodanog hraniva postiže slijedeće povećanje prinosa:

  • 1 kg čistog dušika (N)……………………. povećanje prinosa za +90 kg gomolja
  • 1 kg fosfora (P2O5)………………………. povećanje prinosa za +45 kg gomolja
  • 1 kg kalija (P2O5) ………………………… povećanje prinosa za +30 kg gomolja

Takvu proizvodnost hraniva moguće je postići samo pri upotrebi optimlanih količina mineralnih gnojiva. Smatra se da je za krumpir optimalna količina i odnos hraniva slijedeći:

  • Dušik (N)……….. 100 kg/ha
  • Fosfor (P2O5)…. 120 kg/ha
  • Kalij (K2O)……..  200 kg/ha

što čini optimlani odnos NPK od 1:1,2:2.

Od dušičnih gnojiva preporuča se uopotreba amonij-sulfata, ali se uspiješno mogu primijeniti i ostala dušična gnojiva. Od fosfornih gnojiva najviše se upotrebljava superfosfat, ali se mogu primjeniti i ostala fosforna gnojiva (trostruki superfosfat). Kalijeva gnojiva za gnojidbu krumpira ne smiju sadržavati klor. Odavno je poznatno da klor smanjuje sadržaj škroba u gomoljima, da produžava vegetaciju i da smanjuje mogućnost čuvanja krumpira u skladištima. Zato se u gnojidbi krumpira preporuča upotreba kalij-sulfata ili još bolje, kalij-magnezij sulfata (tzv. Patent kalija).

U gnojidbi krumpira vrlo važnu ulogu imaju i organska gnojiva, osobito stajski gnoj i zelena gnojidba. Najekonomičnije količine zrelog stajskog gnoja za krumpir iznose 20-30 t/ha. Za zelenu gnojidbu najbolje je upotrijebiti lupinu ili bob. Uspijela zelena gnojidba vrijedi jednako kao i 5-6 t/ha zrelog stajskog gnoja.

U gnojidbi krumpira veliku važnost ima i način i vrijeme upotrebe gnojiva. Još i danas postoje dileme o vremenu upotrebe stajskog gnoja za gnojidbu krumpira; no bit će najbolje da se vrijeme upotrebe stajskog gnoja uskladi sa vrstom tla. Na laganijim tlima treba ga upotrebljavati kasnije u jesen ili čak u proljeće zbog opasnosti od ispiranja hraniva (dušika). Za teža (glinasta) tla preporuča se upotreba stajskog gnoja u ljetno-jesenskoj fazi obrade tla. Budući da se na tim tlima ne preporuča duboko zaoravanje stajskog gnoja, bit će najbolje da se on zaore drugim ljetnim oranjem na dubinu od 15-20 cm. Ako se to ne učini iz bilo kojih razloga (kasna predkultura) treba ga zaorati jesenskim dubokim oranjem.

Raspored mineralnih gnojiva treba uskladiti sa ritmom rasta krumpira. Polazeći od toga, mogao bi se preporučiti slijedeći raspored gnojidbe:

  • 1/2 fosfornih i kalijevih gnojiva zaorati jesenskim dubokim oranjem
  • 1/4 fosfornih i kalijevih gnojiva te 1/3 dušičnih gnojiva unijeti u tlo predsjetvenom obradom
  • a preostale 2/3 dušičnih gnojiva i 1/4 fosfornih i kalijevih gnojiva upotrijebiti u prihrani krumpira.

 

9 thoughts on “Osnove gnojidbe krumpira3 min read

  1. Frane Prkut

    Bog Davide, nije mi jasno u vezi gnojidbe krumpira, ovde je navedeno: Kalijeva gnojiva za gnojidbu krumpira ne smiju sadržavati klor.
    A na poljoprivrednom forumu si savjetova gnojidbu mladog krumpira sa 7 20 30 koji je na bazi klora. Koja bi mu onda bila najbolja zamjena (7 14 21 ili 5 20 30), također ove godine mislim koristit Fometov pecos pa pošto on ima dosta Mg izostavija bi iz gnojidbe MgO16.
    pozdrav

    Reply
    1. admin Post author

      Frane bok,

      Evo odmah odgovora na temu NPK 7:20:30. Točno je da sam napisao u programu gnojidbe jer je NPK 7:20:30, “nužno zlo” u osnovnoj gnojidbi krumpira. Naime, gnojivo NPK 5:20:30S (sa kalij-sulfatom) je puno bolja opcija, međutim, na tržištu ga gotovo nema za kupiti. Isto je i sa formulacijom NPK 7:14:21S.
      Ali isto tako, treba paziti i na pH reakciju tla. Ukoliko je tlo kiselo (a većina vrtnih tala je kisela) i gazda ne pazi na stanje kalcija u tlu, onda je čak NPK 7:20:30 bolja opcija, jer krumpir ne podnosi dobro kisela tla.
      A što se tiče Fomet Pecos organskog gnojiva, dobro je gnojivo i svakako ga preporučam za primjenu, međutim i to je gnojivo koje je namjenjeno za alkalna/neutralna tla (upravo je jedna od njegovih tehnoloških prednosti to što dodatno zakiseljava tlo.
      Znači, svakako provjeriti pH tla, i prema tome odabrati gnojiva.
      LP
      David

      Reply
  2. Frane Prkut

    Nije mi jasno kod ovih programa gnijidbe mladog krumpira (navedena su 3 programa), svi programi gnojidbe na kraju imaju unos dušika od preko 200kg/ha, a navedeno je da bi to trebalo bit oko 100kg/ha, a i unos fosfora varira od 80 ( u prvom programu) do skoro 200kg/ha ( u trećem programu). A i omjer N:P:K nije ni u jednom od tih programa ni približno 1:1,2:2, a i u svim programima se daje 117kg/ha kalija u prihrani, a navedeno je da bi u prihrani trebalo ić 1/4 od 200kg/ha kalija, znaći samo 50kg/ha.
    podrav

    Reply
    1. admin Post author

      Odnos hraniva 1:1,2:2 je odnos postignut “za stolom” iliti kontroliranim uvjetima (plastenik, optimalna vlažnost, točno određena plodnost tla i međuodnos elemenata u tlu, točne prihrane….); a to je ipak nešto drugo od situacije u praksi. Naravno ne umanjujem te rezultate, jer su oni osnova za izračun svakog kvalitetnog programa gnojidbe, i tu nema rasprave.
      E sada krenimo na teren. Programi su pisani za konkretnog korisnika, koji je tražio nekoliko opcije (izbor gnojiva, cijena ulaganja u gnojdbu, očekivani prinos, karakteristike tla itd.) i sada sve to treba uklopiti zajedno. Što je više ograničenja, jasno da “kvaliteta” programa opada.
      Primjerice, korisnik je tražio mogućnost upotrebe NPK 15-15-15. Genralno nije gnojivo za krumpir, ali korisnik je to tražio jer je želio korisiti takvo gnojivo. I tako je nastao program III; najlošiji od ponuđenih, ali još uvijek dosta dobar.
      Priča o kaliju. Jasno da bi trebalo ići oko 50 kg/ha čistog kalija. Međutim, tla koja su slabe plodnosti, a uz to bogata frakcijom gline, vrše fiksaciju kalija. Gore negdje je pisalo da je tlo slabe plodnosti. Onda gnojidbu kalijem treba obaviti u dva smjera; “napuniti” tlo, koje će fiksirati određenu količinu kalija i ostaviti nešto kalija za krumpir. A krumpir neće usvoji sav kalij odjednom nego kroz duže vrijeme (kako vegetacije odmiče, treba ga više) a baš to se događa i sa fiksacijom kalija; kroz vrijeme je fikasacija sve jače izražena.
      I da ne dužim previše; ne postoji generalni program gnojidbe. Moguće je napraviti jedan univerzalniji obrazac. međutim program gnojidbe bi trebao biti što više personaliziran – znati što više ulaznih varijabli (predhodna kultura, tip tla, prinosi, dostupna gnojiva, rasploživ novac i dr.).
      I onda teoriju spojiti sa praksom, i dobiti dobar program gnojidbe.
      Nema drugog puta, a stvar je svakog korisnika da li će to prihvatiti, zar ne?
      LP
      David

      Reply
      1. dražen bašić

        Ja sam jesenas zaorao na 1 ,3ha 600 kg gnojiva NPK 0-20-30, te dali je dovoljno prije sadnje baciti još 400 kg NPK 0-20-30 + urea 150 kg. Prije zagrtanja sam planirao baciti još oko 200 kg KANa.
        Sorta krumpira je Belarosa

        Reply
        1. admin Post author

          Što se tiče osnovne gnojidbe, vaš plan je u redu.
          Dodatno u gnojidbu svakako uključite 2-3 folijarna tretmana sa gnojivom Epso Top (Mg-sulfat; ide 250-500 grama/100 lit. vode; ali idite samostalno, bez mješanja sa zaštitnim sredstvima). Naime, i magnezij i sumpor su vrlo važni elementi u metabolizmu krumpira, ali su često u nedostatku.
          Dodatno u folijarnu gnojidbu možete uključiti:
          1. Biostimulator – za bolji razvoj i otpornost na nepovoljne agroekološke čimbenike (Delfan Plus ili neki drugi)
          2. Cink – radi povećanja broja zametnutih gomolja (postiže se veći broj gomolja po jedinici površine)
          3. Dušićno tekuće gnojivo (za zadnju prihranu, ukoliko nastupe sušni uvjeti, jer se tada dušik slabo usvaja iz tla).
          Više o prijedlogu gnojidbe, poslati ću vam na e-mail.

          Reply
  3. Mario

    Zanima me dali je ok ja sam bacio prije sadnje 800 kg 15-15-15 + 200 kg ureje na 1 ha. I nakon nicanja oko 30 dana 200 kg KAN-a. Dali bi bilo dosta još nekih 300 kg 15-15-15? Hvala

    Reply
    1. admin Post author

      Umjesto 300 kg NPK 15-15-15 (jer ste već dodali dovoljno dušika u prijašnjim gnojidbama) preporučam vam dodatnu prihranu sa kalij-sulfatom (primjerice MULTI SOP, od HAIFA gnojiva ili slično).

      Reply
  4. Mario

    Ja sam bacio 300 kg 15-15-15 i prešao tekućim preko lista 20-20-20 Sada ima prosjek 20 gomolja na roviću i prešao ridomolom jućer.Šta mu Bog dragi da dobio je 1100kg.15-15-15,ureje 200,kana 350 i sada preko lista valjda ce biti za 25 tona na hektar.Ali moram naglasiti da je palo oko 150 litara kiše po kvadratu tako da je dobar dio dušika otišao.

    Reply

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *