Fiziološki poremećaji u rastu i razvoju ploda rajčice i paprike (2017. god)
Problemi nedostatka kalcija i kako ih uspiješno riješavati

14 min read
By | 04.06.2017

Nakon što je original članak “Fiziološki poremećaji u rastu i razvoju ploda rajčice” publiciran na portalu još davne 2011. godine, vrijeme je za objavu novog članka, sa novim informacijama o problemima nedostatka kalcija, vršnoj truleži plodova i kako ih uspiješno riješiti. Dodali smo informacije o utjecaju EC vrijednosti tla na pojavu vršne truleži, kako smanjiti zaslanjenost tla, te pregled gnojiva sa kalcijem za fertirigaciju i folijarnu gnojidbu.

 Slika 1. Pojava vršne truleži plodova na rajčiciBER na malim plodovima rajciceUvod

Fiziološki poremećaji za razliku od biljnih bolesti nisu uvjetovani patogenim organzmima već poremećajim u fiziološkim procesima same biljke. Kada se govori o rajčici, ali i ostalom plodovitom povrću, poput paprike, najčešći fiziološki poremećaj je vršna trulež plodova, koja se može pojaviti na vanjskim dijelovima plodova ali isto tako i u unutarnjem dijelu plodova rajčice i paprike. Osim vršne truleži plodova, tijekom uzgoja rajčice mogu se pojaviti i slijedeći fiziološki poremećaji; pucanje plodova, poremećaj u rastu tzv. „mačije lice“, pojava traka plutastog tkiva na pokožici ploda i ožegotine od sunca.

 Slika 2. Pojava vršne truleži plodova na paprici

BER na plodovima paprikeVršna trulež plodova

Vršna trulež plodova predstavlja značajan gospodarski problem u proizvodnji rajčica i paprike. Radi se o tipičnom oštećenju plodova, koje je trajno, te stoga oštećeni plodovi nemaju tržišnu vrijednost (Slika 1 i 2). Ukoliko je razvoj truleži spriječen u prvim fazama razvoja, moguće je plodove koristiti za industrijsku preradu. Osim na vanjskim djelovima plodova, trulež zbog nedostatka kalcija može se pojaviti i unutar plodova (Slika 3.)

Slika 3. Pojava truleži zbog nedostatka kalcija u unutarnjem dijelu ploda rajčice

Važno je napomenuti da su simptomi vršne truleži slični simptomima oštećenja plodova prilikom infekcije Phytophtorom, uz jednu vizualno značajnu razliku. Vršna trulež isključivo kreće sa vrha ploda, dok infekcija Phytophtore uglavnom zahvaća i dio oko peteljke (Slika 4.)

Slika 4. Zaraza ploda rajčice sa Phytophtorom (patogenom gljivicom)

Phytophtora na plodovima rajcice


Uzorci pojave vršne truleži plodova

Biogeni element koji igra fiziološki vrlo značajnu ulogu u pojavi vršne truleži je kalcij (Ca). Kalcij predstavlja iznimno važan element u fiziologiji plodovitog povrća. Važan je za pravilan rast i razvoj korijena, nadzemnog dijela biljke, te za pravilan rast i razvoj plodova i povećanje kvalitete ploda (povećana količina šećera i bolje skladištenje ploda). Tijekom svog razvoja, za postizanje prosječnog prinosa ploda rajčice od 100 t/ha potrebno je biljkama osigurati oko 170 kg/ha kalcija (Ca). Jedanko tako, kalcij je indirekto, pozitivnim utjecajem na matabolizam kalija, uključen i u povećanu otpornost rajčice na nedostatak vode.

Kritični period pojave vršne truleži je period intenzivnog porasta ploda, oko 10-14 dana nakon završetka oplodnje, iako se simptomi vršne truleži mogu javiti i kasnije. U tom periodu, svaki faktor koji ograničava usvajanje kalcija, potiče pojavu vršne truleži (Tablica 1).

Tablica 1. Čimbenici koji utječu na pojavu vršne truleži kod rajčice i paprike

Nedovoljna količina kalcija u tlu (zoni korijena)
Stres nedostatka/nagle promjene u vlažnosti tla
Korištenje veće količine dušika u amonijskom obliku
Nedovoljna količina fosfora u tlu i biljci
Prekomjerna gnojidba kalijem, magnezijem i dušikom
Niska pH vrijednost tla (kisela tla)
Niska temperatura tla (hladno tlo; rani rokovi sadnje)
Mehanička oštećenja korijena (prilikom obrade tla)
Povećana zaslanjenost tla zbog primjene vode loše kvalitete (slane vode) i intenzivne fertirigacije

Nedovoljna količina kalcija u tlu (zoni korijena)

Za svoj rast i razvoj rajčica i paprika zahtijevaju tla sa dovoljnom količinom pristupačnog kalcija. Za prinos od 100 t/ha ploda potrebno je osigurati oko 170 kg/ha Ca2+. Prilikom pripreme tla za uzgoj rajčice potrebno je provesti kemijsku analizu tla.

Ukoliko se utvrdi da je tlo kiselo (pH<6,0) obavezno treba provesti kalcifikaciju tla. Najpraktičnije je kacifikaciju provesti na osnovi vrijednosti parametra hidrolitski aciditet (y1). Ukoliko su vrijednosti y1 od 4-8 potrebno je provesti kalcifikaciju (za vrijednosti veće od 8 kalcifikacija je nužna). Najčešće se izračunava potrebna količina CaCO3 ili CaO, prema slijedećim izračunima:

  • Hidrolitski aciditet y1 x 4,5 = dt/ha CaCO3
  • Hidrolitski aciditet y1 x 2,52 = dt/ha CaO

Ukoliko se vrši kemijska analiza tla, količina Ca2+ u tlu za uspješan uzgoj rajčice trebala bi biti najmanje oko 900 kg/ha Ca2+  (za dubinu tla do 30 cm dubine). Ukoliko je količina raspoloživog kalcija manja, pojava vršne truleži ploda je vrlo vjerovatna.

Isto tako, tijekom rasta rajčice i paprike potrebno je pratiti i količinu kalcija u biljci. Optimalna količina Ca2+  u biljci (listu) u vrijeme prije cvatnje iznosi 1,25-3,20%.

Za uspješnu opskrbu biljke kalcijem tijekom rasta, preporuča se upotreba Ca-nitrata (vodotopivo gnojivo) kroz sustav fertirigacije. Osim navedenog, može se koristiti i Ca-tiosulfat (CaS2O3), također kroz sustav fertirigacije. Prilikom primjene Ca-nitrata u sustavima fertirigacije preporučuje se u otopinu dodati i bor, u količini od 0,1-0,2%. Iako o mogućnostima folijarne gnojidbe kalcijem postoje različiti rezultati, u praksi je ipak evidentno da se folijarnom primjenom kalcija (najčešće Ca-klorid) mogu smanjiti štete od vršne truleži ploda rajčice (paprike). Međutim, folijarna primjena kalcija ima pozitivan utjecaj samo u početnim fazama razvoja ploda. Kod veličine ploda preko 5 cm promjera, debljina pokožice je veća i postaje nepropusna za ulazak vode, a time i kalcija u folijarnoj gnojidbi.

U pripremi tla za sadnju, preporuča se koristiti također Ca-nitrat, u količini od 400-800 kg/ha. Time se osigurava dovoljne količine kalcija u početnim fazama rasta i razvoja ploda, kada je najveća mogućnost i pojave vršne truleži ploda rajčice.

Stres nedostatka vlage/ili nagle promjene u vlažnosti tla

Vanjski čimbenik koji također potiče nastajanje vršne truleži ploda je i stanje vlažnosti tla. Usljed prekomjerne vlažnosti tla (tla težeg mehaničkog sastava-glinena tla ili nepravilne primjene sustava navodnjavanja) dolazi do procesa asfikcije korijena (nedostatka zraka odnosno kisika) u tlu, i time značajnog smanjenja transpiracije (kolanja vode unutar bilje u smjeru korijen-list) i smanjenog transporta kalcija. Isto tako u prekomjerno vlažnim tlima, procesi nitrifikacije su značajno reducirani, pa dolazi do povećanja koncentracije amonijaka u tlu, i time dodatno potiče nastajanje vršne truleži ploda. Stoga je praćenje vlažnosti tla, izuzetno važno u proizvodnji rajčice i paprike, a za to se koriste različiti instrumenti. Praktičan i cjenovno pristupačan instrument je tenziometar, te bi ga svakako trebalo koristiti u kontroli vlažnosti tla.

Slika 5. Tenziometar za mjerenje vlage tla u nasadu rajčice

Tenziometar se može instalirati na različitu dubinu (od 10-60 cm dubine) te se time može uspiješno kontrolirati stanje vlažnosti tla. Osim tenziometrom, stanje vlažnosti tla može se kontrolirati i elektronskim mjeračima, sa posebnim blokovima koji se utiskuju u tlo.

Korištenje veće količine dušika u amonijskom obliku

Dobro je poznato da primjena amonijskog oblika dušika potiče nastajanje vršne truleži ploda, pa je stoga potrebno izbjegavati upotrebu dušičnih gnojiva na bazi amonij-sulfata ili amonij-nitrata u fazi nakon završetka cvatnje prvih cvijetova. Stoga se primjena dušika u amonijskom obliku preporuča samo u pripremi tla za sadnju odnosno u početnim fazama razvoja biljaka nakon presađivanja. Amonijski oblik dušika je kation NH4+ koji je u jakoj kompeticiji sa kationom kalcija Ca2+, te blokira usvajanje kalcija iz tla. Amonijski dušik se također može nalaziti u različitim formama NPK vodotopivih gnojiva pa je potrebno paziti na sastav vodotopivih gnojiva prilikom fertirigacije.

Nedovoljna količina fosfora u biljci

Prema podacima neki istraživača, pojava vršne truleži ploda, u uvjetima ograničene opskrbe kalcijem, učestalija je kod biljaka kojima nedostaje fosfora. Kontrolu količine fosfora potrebno je provesti folijarnom analizom lista. Optimalne količine fosfora u listu iznose 0,4-0,7%.

Prekomjerna gnojidba kalijem, magnezijem i dušikom

Prilikom prekomjerne gnojidbe kalijem, magnezijem i dušikom (naročito amonijskim oblikom) dolazi do antagonizma u usvajanju kalcija iz tla. Osnova za pravilnu i izbalansiranu gnojidbu je kvalitetna analiza tla, prije pripreme tla za sadnju rajčice i paprike. Na osnovi rezultata analize tla, moguće je sastaviti kvalitetan program gnojidbe. Kasnije, u vegetaciji, preporuča se provesti i folijarnu analizu lista i utvrditi količine kalija, magnezija i dušika. Optimlane količine iznose; kalij (K) 4,0-6,0%, magnezij (Mg) 0,4-0,7% i dušik (N) 4,5-5,0%.

Povećana zaslanjenost tla zbog primjene vode loše kvalitete (slane vode) i intenzivne fertirigacije

Prema podacima koje navode Adami i Ho (1992) u svojim istraživanjima, povećana zaslanjenost tla (povećanje EC vrijednosti) također može uvjetovati pojavu vršne truleži na rajčici i paprici. Povećanje zaslanjenosti tla može se dogoditi kod:

  • Primjene nekvalitetne vode za natapanje i fertirigaciju
  • Intenzivna fertirigacija sa gnojivima visoke EC vrijednosti

Primjena nekvalitetne vode za natapanje i fertirigaciju. Kako se u intenzivnoj proizvodnji rajčice i paprike intenzivno koristi mjera natapanja/fertirigacije, vrlo je važno poznavati kvalitetu vode koja se koristi za natapanje/fertirigaciju. Vode koje imaju visoku količinu soli (prije svega natrija), zatim bora te karbonata nisu prikladne za korištenje u natapanju/fertirigaciji. Za takve vode potrebna je redovita kontrola kvalitete; kako na polju, prije samog puštanja vode u sustav natapanja, tako i redovite mjesečne kontrole u ovlaštenom laboratoriju za ispitivanje kvalitete vode (u HRV su to Zavodi za javno zdravstvo, na razini županija).

Ukoliko su vode nekvalitetne (slane) za natapanje, potrebno je vodu prije korištenja u sustavima za natapanje/fertirigaciju, tretirati otopinama koje će smanjiti zaslanjenost, poput preparata Lower 7 (proizvođač Tradecorp, Španjolska).

Istovremeno sa popravkom fiziklanih parametara vode, preporuča se redovita primjena huminskih kiselina (preparat Humistar), kako bi se spriječilo dodatno zaslanjivanje tla i time spriječio rast EC vrijednosti tla..

Intenzivna fertirigacija sa gnojivima visoke EC vrijednosti. Problem u intenzivnoj proizvodnji rajčice i paprike, naročito u zaštićenim prostorima (plastenicima) predstavlja upotreba jeftinijih i nekvalitetnijih vodotopivih gnojiva, koja imaju visoke EC vrijednosti. Takva gnojiva u intenzivnoj primjeni, zaslanjuju tlo, te se u završnim prozvodnim ciklusima, zbog nakupljanja viška soli u tlu, javljaju simptomi nedostatka kalcija u plodovima. Stoga je kod izbora vodotopivih gnojiva, važno znati osnovne parametre kvalitete vodotopivih gnojiva (EC vrijednost, vodotopivost, pH vrijednost) kako bi se odabrala prikladna gnojiva za fertirigaciju.


Ostali fiziološki poremećaji kod rasta i razvoja plodova rajčice

Osim navedene vršne truleži ploda, koja je najučestaliji fiziološki poremećaj ploda rajčice, postoji još nekoliko učestali poremećaja, koji također umanjuju kvalitetu plodova, te značajno utječu na smanjenje prihoda u uzgoju rajčice. To su redom:

Pucanje plodova. Kod pucanja plodova razlikujemo dva tipa:

  • uzdužno/radijalno i
  • koncentrično pucanje plodova

Uzdužno (radijalno) pucanje plodova posljedica je intenzivnih oborina/natapanja nakon izraženog suhog razdoblja (stres vlage).

Koncentrično pucanje plodva najčešća je posljedica zadržavanja vode u spoju peteljke i ploda te izlaganja ploda direktnom sunčevom ozračenju. Pojava koncentričnog pucanja plodova vrlo je česta kod primjene natapanja rasprskivačima/tifonima. Ukoliko se primjenjuju takvi sustavi natapanja, preporuče se natapanje obaviti u ranim večernjim satima kako bi se do slijedećeg dana plodovi osušili i time onemogućili uvjeti za pojavu koncentričnog pucanja plodova.

Slika 6. Koncentrično i uzdužno (radijalno) pucanje plodova rajčice

Deformacija ploda tzv. „mačije lice“ (Slika 7). Kod takvog fiziološkog poremećaja dolazi do potpune deformacije ploda, te takav plod više nema tržišnu vrijednost. Posljedica je to temperaturnog šoka tijekom cvatnje i oplodnje. Niske dnevne temperature u vrijeme cvatnje (15-18°C) te niske noćne (10-15°C) su kritične vrijednosti za pojavu navedenih deformacija. Uzgojem rajčice u zaštićenim prostorima (tuneli, plastenici) i kontrolom temperature u vrijeme cvatnje, značajno se smanjuje mogućnost pojave deformacije ploda. Isto tako, postoji i razlika između pojedinih sorata/hibirda u sklonosti pojave deformacije ploda.

Slika 7. Deformacija ploda rajčice, tzv. “mačje lice”

Uzdužne trake plutastog tkiva na pokožici. Za razliku od prije navedenih fizioloških poremećaja, pojava uzdužne trake na plodu čini manju štetu. Pojava uzdužnih traka još nije u potpunosti objašnjena, ali postoji značajna razlika u pojavi kod različitih sorata/hibrida rajčice.

Slika 8. Uzdužne trake plutastog tkiva na pokožici


DODATAK I: UZIMANJE UZORAKA LISTA RAJČICE ZA FOLIJARNU ANALIZU

  • Vrijeme uzimanja uzoraka: prije/nakon cvatnje
  • Dio biljke: mladi razvijeni list (list + peteljka)
  • Mjesto uzimanja: 20-30 cm od vrha biljke rajčice
  • Broj listova u prosječnom uzorku: 20-30 listova

Listove sakupiti u papirnatu vrećicu i dostaviti pripadajućem laboratoriju na analizu.

Tvrtka Agro Expert d.o.o. u suradnji sa španjolskim laboratorijem Fitosoil, vrši usluge folijarne analize za poljoprivredne kulture. Cijena analize jednog uzorka iznosi 600,00 kn (više informacija na upit na e-mail: [email protected])

Slika 8. Način uzimanja uzorka lista za folijarnu analizu

Tablica 2. Optimalne količine hraniva u listu rajčice tijekom rasta i razvoja plodova


DODATAK II. PRIKAZ GNOJIVA NA BAZI KALCIJA

 

Dodatna Literatura

  1. Adams, P. 1999. Plant nutrition demystified. Proc. Int. Sym. Growing Media and Hydroponics. Ed. A. P. Acta Horticulturae 481, p 341-344.
  2. Adams, P. and Ho, L.C. (1992) The susceptibility of modern tomato cultivars to blossom-end rot in relation to salinity. Journal of Horticultural Science 67, 827-839.
  3. Adams, P. and Ho, L.C. (1993) Effects of environment on the uptake and distribution of calcium in tomato and on the incidence of blossom-end rot. Plant and Soil 154, 127-132.
  4. Bakker, J.C. 1988. Russeting (cuticle cracking) in glasshouse tomatoes in relation to fruit growth. Journal of Horticultural Science 63:459-463.
  5. Banuelos, G.S., Offermann, G.P., and Seim, E.C. (1985) High relative humidity promotes blossom-end rot on growing tomato fruit. HortScience 20, 894-895.
  6. Belda, R.M. and Ho, L.C. (1993) Salinity effects on the network of vascular bundles during tomato fruit development. Journal of Horticultural Science 68, 557-564.
  7. De Kreij, C. (1995) Latest insights into water and nutrient control in soilless cultivation. Acta Horticulturae 408, 1995. P. 47-61.
  8. De Kreij, C., Janse, J., Van Goor, B.J. and Van Doesburg, J.D.J. (1992) The incidence of calcium oxalate crystals in fruit walls of tomato (Lycopersicon esculentum) as affected by humidity, phosphate and calcium supply. Journal of Horticultural Science 67, 45-50.
  9. DeKock, P.C., Hall, A, Goggie, R. and Inkson, R.H.E. (1982a) The effect of water stress and form of nitrogen on the incidence of blossom-end rot in tomatoes. Journal of Sci. Food Agric. 33,509-515.
  10. DeKock, P.C., Inkson, R.H.E. and Hall, A. (1982b) Blossom-end rot of tomato as influenced by truss size. Journal of Plant Nutrition 5, 57-62.
  11. Den Outer, R.W. and van Veenendaal, W.L.H. (1987) Anatomisch onderzoek van tomaten met zwelscheurtjes. Groenten en Fruit 42, 40-2.
  12. Den Outer, R.W. and van Veenendaal, W.L.H. (1988) Gold speckles in tomato fruits (Lycopersicon esculentum) Journal of Horticultural Science 63, 645-649.
  13. Ehret, D. and Ho, L.C. (1986) Translocation of calcium in relation to tomato fruit growth. Annals of Botany 58, 679-88.
  14. Elmer, W.H. and Ferrandino, F.J. (1991) Early and late-season blossom-end rot of tomato following mulching. HortScience 26, 1154-1155.
  15. Emmons, C.LW. and J.W. Scott. (1997) Environmental and physiological effects on cuticle cracking in tomato. Journal of the American Society for Horticultural Science 122,797-801.
  16. Farnham, D.S., R.F. Hasek and J.L. Paul. (1985) Water Quality, University of California, Division of Agricultural Science Leaflet 2995.
  17. Grimbly, P. (1986) Disorders In The Tomato Crop. Ed. J.G. Atherton and J. Rudich. Chapman and Hall, London. P. 369-390.
  18. Gutteridge, C.G and Bradfield, E.G. (1983) Root pressure stops blossom-end rot. Grower, August 18, 1983, 25-26.
  19. Hayman, G. (1987) The hair-like cracking of last season. Grower 107. Jan. 8, 1987. pp. 3-5.
  20. Ho, L.C., Belda, R., Brown, M., Andrews, J. and Adams, P. (1993) Uptake and transport of calcium and the possible causes of blossom-end rot in tomato. Journal of Experimental Botany 44, 509-518.
  21. Ho, L.C., D.J. Hand and M. Fussell. 1999. Improvement of tomato fruit quality by calcium nutrition. Proc. Int. Sym. Growing Media and Hydroponics. Ed. A.P. Papadopoulos. Acta Horticulturae 481 p. 463-468.
  22. Hochmuch, G. (1994) Plant Petiole Sap-testing Guide for Vegetable Crops. Coop. Ext. Serv. Circ. 1144. IFAS, Gainesville, FL.
  23. Hochmuth, G., D. Maynard, C. Vavrina, and E. Hanon. (1991) Plant Tissue Analysis and Interpretation for Vegetable Crops in Florida, Coop. Ext. Serv. Special Series SSVEC-42.
  24. Ilker, R., Kader, A.A. and Morris, L.L. (1977) Anatomical changes associated with the development of gold fleck and fruit pox symptoms on tomato fruit. Phytopathology 67, 1227-1231.
  25. Janse, J. (1988) Goudspikkels bij tomaat: een oplosbaar probleem. Groenten en Fruit 43, 30-31.
  26. Maas, E.V. (1984) Crop Tolerance. California October, 1984.
  27. Minamide, R.T. and Ho, L.C. (1993) Deposition of calcium compounds in tomato fruit in relation to calcium transport. Journal of Horticultural Science. 68, 755-762.
Informacije u članku su bile korisne. Podijeli to sa prijateljima...
Email this to someoneShare on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+Share on LinkedIn

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *