Mikoriza u uzgoju povrća (I)2 min read

By | 16.09.2013

Intenzivna proizvodnja povrća, zbog želje za visokim i kvalitetnim prinosima uzgajanih kultura zahtjeva obilnu gnojidbu mineralnim gnojivima i čestu primjenu zaštitnih sredstava. U uzgoju se nastoji omogućiti biljci kvalitetno usvajanje hranjiva i vode iz tla, a upravo ga mikoriza može poboljšati.

S današnjim trendom promjene takvog stanja, odnosno potražnje za “zdravim” povrćem počela se širiti organsko-biološka proizvodnja, koja ima za cilj proizvodnju povrća bez primjene mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava anorganskog porijekla. Za takav način proizvodnje potrebno je mnogo više znanja, kako o temeljnim spoznajama o biologiji biljaka i o novim tehnologijama uzgoja, tako i o odnosu itmeđu biljke i tla, koji predstavlja najvažniju kariku u problematici kvalitetnog usvajanja hranjiva i vode iz tla.

Spora Glomus sp. mikorizne gljive

Što je mikoriza?

Mikoriza je prema najjednostavnijem tumačenju simbioza između gljiva i korijenja biljaka. Točnije tumačenje, bilo bi da je to uzajamna ovisnost biljaka i gljiva.

Izgled mikorize na korijenu

Mikoriza je jedna od najvažnijih, ali još nedovoljno razjašnjenih bioloških zajednica, koja regulira, a time i omogućuje pravilno funkcioniranje ekosistema. Ovakvom zajednicom biljke i gljive, postižu obostranu korist zahvaljujući tome da micelij predstavlja produžetak primarnog korijena. Gljive imaju idealne uvjete za rast sa stalnom zalihom ugljikohidrata od biljke, dok zauzvrat gljive snabdjevaju biljku fosforom i drugim mineralima koje selektivno upijaju iz tla te povećavaju površinu za uzimanje vode. Gljive isto tako, luče hormone rasta koji potiču rast i grananje korijena, enzime koji omogućavaju usvajanje minerala iz organskih oblika i proizvode antibiotike koji mogu pomoći u zaštiti biljke od patogenih gljiva i bakterija u tlu. Mikorizirane biljke su otpornije na zaslanjenost tla.

Mehanizam olakšanog primanja hranjiva sa može većim dijelom tumačiti strukturnom različitošću korijena i hifa. Gljive su građene od hifa, čiji su pojedini dijelovi mnogo manjeg promjera od promjera korijenovih dlačica, što omogućuje prodiranje hifa i u najsitnije pore tla te osiguravanje mnogo veće površine absorpcije.

U mnogim slučajevima tlo sadrži obilje hranjiva u oblicima nedostupnim biljci. Tu nastupaju mikorizne gljive sa sposobnošću transformacije i mobilizacije hranjivih tvari.

Mikoriza komercijalni preparat

Mikorizne gljive imaju velike mogućnosti skladištenja vode, kojom tijekom sušnih razdoblja opskrbljuju biljke.

—–

Izvor članka: B. Novak i B. Benko (2013) Mikoriza u uzgoju povrća, Gospodarski list 1/2103

Izbor fotografija: www.rgbstock.com

2 thoughts on “Mikoriza u uzgoju povrća (I)2 min read

  1. Jerko Majić Imotski

    Poštovani!
    Da li ima netko tko mi može dati savjet kako koristiti mikorize u prošlogodišnjem nasadu bajama i u budućem nasadu bajama koji planiram podići na jesen?
    Unaprijed se zahvaljujem na pomoći!

    Reply
    1. admin

      Poštovani gosp. Jerko,

      Što se tiče primjene mikorize kod drvenastih kultura, prvenstveno se primjenjuje u momentu sadnje. Da bi se razvila mikoriza na korijenu, gljivice moraju doći u kontakt sa mladim korijenjem, jer je kora na starom korijenu predebela te ne može doći do infekcije sa mikoriznom gljivom (hifa to ne može probiti). Stoga je najbolji učinak primjena kod sadnje. Može se poprskati po korijenju sadnice ili tretirati sadnu jamu. Što se tiče tretiranja već posađenih stabala, tu je učinak mikorize vrlo slab. Preparata ima više na tržištu. Za dodatne inoframcije javite se na e-mail: [email protected]

      Reply

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *