Salata – simptomi nedostataka makroelemenata
Nedostatak dušika (N), fosfora (P), kalija (K) i kalcija (Ca) kod uzgoja salate

5 min read
By | 16.08.2014

Zelena salata je povrtna kutlura koja se u Hrvatskoj uzgaja gotovo tijekom cijele godine. Salata ima skromne potrebe za toplinom i svjetlošću, što je čini idealnom za uzgoj u staklenicima i plastenicima tijekom jeseni, zime i ranog proljeća. Kako se radi o kulturi s kratkim razdobljem vegetacije (55-65 dana) moguć je uzgoj 2-3 usjeva u jednom objektu, s omogućenim grijanjem. Osim toga vrlo uspješno se uklapa u stakleničke plodorede, što omogućuje racionalizaciju proizvodnog prostora, radne snage itd. Obično se sadi nakon kultura duge vegetacije kao što su krastavac, rajčica, paprika.

Zelena salata slika

Osnovna gnojidba salate

Zbog kratkog uzgojnog ciklusa, osnovna gnojidba salate je jednostavniji tehnološki zahvat, te se provodi kao osnovna gnojidba prije sadnje te dvije prihrane tijekom rasta i razvoja glavica.

Primjer jednostavnog programa gnojidbe salate:

Gnojidba kod pripreme tla:

  • NPK 5-20-30 + 26 SO3 u količini od 50 g/m2 ili
  • NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 u količini od 70 g/m2.

Pred sadnju također treba dodati i 15-20 g/m2 UREE 46 % N.

Prihrana salate:

  • Prvo prihranjivanje salate dolazi u stadiju 6-7 listova, kada se koristi 10 g/m2 KAN-a.
  • Druga prihrana je 2-3 tjedna prije berbe kada se također koristi 10 g/m2 KAN-a .

Znači sveukupno u obje prihrane koristi se 20 g/m2 KAN-a 27 % N + 4,8 MgO.

(Napomena: predloženi program gnojidbe predstavlja prijedlog za gnojidbu salate na srednje plodnim tlima. Točna preporuka gnojidbe moguća je samo na osnovi kvalitetne analize tla i podacima o uzgoju predhodne kulture)

Kod razmatranja osnovne gnojidbe salate potrebno je istaknuti činjenicu da je salata veliki potrošač kalcija (Ca) koji je vrlo važan element za kvalitetu salate. Kako u plodoredu dolazi najčešće nakon uzgoja rajčice/krastavaca, kultura koje također troše velike količine kalcija (Ca), potrebno je posebnu pažnju obratiti na bilancu kalcija (Ca) u tlu, odnosno na pH vrijednost tla.

Iako je salata jedna od jednostavnijih kultura za uzgoj, problem nedovoljne količine ili nedostataka makroelemenata vrlo su česta pojava u uzgoju salate, te se stoga u nastavku članka prikazuju simptomi nedostatka makroelemenata kod salate.

Nedostaci makroelemenata kod zelene salate

Nedostatak dušika (N)

Nedostatak dušika se javlja kod uzgoja na iscrpljenim tlima nakon uzgoja plodovitog povrća te kod nepravilno provedene osnovne gnojidbe i prihrane salate.

Slika 1. Usporedba učinka nedostatka dušika (N) u uzgoju salate

Salata - nedostatak dusika 1

Kod nedostatka dušika rast salate je slab i lišće dobiva blijedo-žutu boju. Simptomi se prvo uočavaju na starijem (vanjskom) lišću rozete. Na slici lijevo, nalazi se salata sa nedostatkom dušika (izmjerena količina dušika u listu iznosi 2,2% N) dok je na slici desno prikazana salata bez simptoma nedostatka dušika (izmjerena količina dušika u listu iznosi 4,8%). Optimalna količina dušika u listu salate iznosi 3,5-5,5% N. U zimskim uvjetima uzgoja količina dušika u listu značajno ovisi o količini i intenzitetu svijetla. U uvjetima slabijeg osvijtljenja (prosinac, siječanj) količina dušika u listu je veća, dok  u uvjetima bolje osvetljenosti (veljača, ožujak) količina dušika je manja.

Slika 2. Nedostatak dušika – detalj (cv. Ostinata)

Salata - nedostatak dusika 2

Kod nedostatka dušika, cijela biljka (rozeta) ima blijedo zeleno-žutu boju, te postupno vanjski listovi počinju gubiti boju (klorofil) i dolazi do propadanja listova.

Nedostatak fosfora (P)

Za razliku od nedostatka dušika (žućenje listova) nedostatak fosfora očituje se kao zakržljali, slab porast, međutim, listovi i dalje zadržavaju dobru zelenu boju.

Slika 3a. Nedostatak fosfora (P) kod salate

Salata - nedostatak fosfora 1

Slika 3b. Izgled salate sa dovoljnom količinom fosfora (P)

Salata - dovoljno fosfora 1

Slika 4. Nedostatak fosfora (P) kod salate; detalj glavice

Salata - nedostatak fosfora 2

Usljed nedostatka fosfora kod salate, javlja se biljedo žuta boja vanjskih listova rozete, te međužilno propadanje tkiva (nekroze) na vanjskom lišću koje se širi prema rubu lista. Optimalna količina fosfora (P) za salatu iznosi 0,5-0,8%. Ukoliko je količina fosfora manja od 0,2% P, dolazi do propadanja vanjskih listova salate.

Nedostatak kalija (K)

Usljed nedostatka kalija (K) kod salate, rast glavice salate je malo usporen, međutim izraženo je propadanje i nekroze na starijem lišću te ne rubovim svih ostalih listova, a najčešće se uočava u kasnijim fazama razvoja glavice salate. Nedostatak kalija se najčešće javlja na srednje teškim i teškim tlima (puno glinene frakcije) te ukoliko je predhodna kultura uzgoja bila rajčica.

Slika 5. Simptomi nedostatka kalija (K) na salati u kasnjim fazama razvoja

Salata - nedostatak kalija 1Ukoliko u kasnjim fazama razvoja dolazi do propadanja listova zbog nedostatka kalija, tada se stvaraju uvijeti za razvoj botritisa-truleži, što značajno može smanjiti prinos salate prije berbe. Optimalna količina kalija (K) u listu salate iznosi 5-10% K, dok se simptomi nedostataka javljaju pri količini kalija ispod 2,5%.

Slika 6. Simptomi nedostatka kalija (K) u početnim fazama razvoja salate

Salata - nedostatak kalija 2

Slika 7. Simptomi nedostatka kalija (K) u fazi razvoja glavice salate

Salata - nedostatak kalija 3

Ukoliko se nedostatak kalija javlja u fazi formiranja glavica, simptomi i nekroze se prvo uočavaju na starijem lišću, se se kasnije šire prema mlađim listovima formirane glavice salate.

Nedostatak kalcija (Ca)

Nedostatak kalcija je vrlo ozbiljan fiziološki poremećaj u uzgoju salate. Štete koje se pojavljuju su vrlo velike a oštećenja lista su trajna (nepovratna) te se listovi ne mogu opraviti, te takva salata ima vrlo malu tržišnu vrijednost. Zbog važnosti kalcija u uzgoju salate uskoro će na portalu biti posebni tematski članak, dok će se u ovom članku prikazati samo osnovni simptomi.

Slika 8. Simptomi nedostatka kalcija (Ca) kod salate

Salata - nedostatak kalcija

Za razliku od prije spomenutih simptoma nedostatka kalija, nedostaka kalcija se uočava uglavnom na mladom lišću. Na rubovima mladog lišća dolazi do propadanja i sušenja tkiva, tzv. nekroza (često se koristi naziv “rubna palež lista salate”) i karakterističnog uvijanja lista, dok je starije, vanjsko lišće na rozeti uglavnom neoštećeno. Rast je značajno reduciran, te biljke ostaju male i kržljave. Optimalna količina kalcija (Ca) u listu salate iznosi 1,0-1,8% Ca, dok se simptomi nedostatka uočavaju pri količinama kalcija ispod 1,0% Ca.

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *