Gnojidba trajnih nasada5 min read

By | 07.05.2012

(članak preuzet iz Glasnika br.1; Petrokemija d.d., Kutina; autorica mr.sc. Sanja Biškup)

Trajni nasadi u koje ubrajamo voćke, maslinu i vinovu lozu višegodišnje su biljke čiji se rast i razvoj odvija na istom staništu dugi niz godina. Gnojidba voćnjaka, maslinika i vinograda obuhvaća meliorativnu gnojidbu prije sadnje, redovnu gnojidbu mladih i redovnu gnojidbu nasada u rodu. O važnosti gnojidbe trajnih nasada govori mr. sci.  Sanja Biškup, djelatnica Primjene u Petrokemiji.

 

Što je meliorativna gnojidba?

Pod meliorativnom gnojidbom podrazumijevamo unošenje organskih i mineralnih gnojiva u tlo kako bi se hraniva i organska tvar podigla na razinu optimalne opskrbljenosti. Ukoliko je tlo kiselo potrebno je obaviti kalcizaciju (unošenje kalcija) i to godinu dana prije meliorativne gnojidbe uz zelenu gnojidbu – sjetva leguminoza i zaoravanje njihove zelene mase. Organska i mineralna gnojiva rasipaju se po površini, a zatim duboku zaoru na (45 do 60 cm). Za meliorativnu i osnovnu gnojidbu koriste se visoko koncentrirane formulacije kompleksnih gnojiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija poput NPK 7-20-30, NPK 5-15-30, MAP (NP 11-54). Ovisno o rezultatima kemijske analize u tlu njihove količine kreću se od 1000 do 2500 kg/ha.

 

Koliko često treba gnojiti voćnjake, maslinike i vinograde?

Redovita gnojidba mineralnim gnojivima višegodišnjih nasada obavlja se dva ili tri puta godišnje. Sastoji se od osnovne gnojidbe i prihrane. U osnovnoj gnojidbi primjenjuje se gnojivo s manje dušika, a više fosfora i kalija, a u prihrani uglavnom se gnoji dušičnim gnojivima. Osnovna gnojidba obavlja se u jesen, odmah iza berbe grožđa, voća ili maslina s kompleksnim NPK gnojivom. To je najčešće NPK 7-20-30, NPK 5-15-30,  NPK (B) 5-15-30 (0,5), MAP (NP 11-54), NPK (SO3) 7-14-21(24). U nasadima vinove loze u vinogorjima pod zaštitom porijekla, gdje se proizvode čuvena i kvalitetna vina, primjenjuju se NPK gnojiva bez klora poput NPK (SO3) 7-14-21(24). U maslinicima se tijekom jeseni dodaje 25 kg/ha dušika odnosno 50 kg/ha UREE, koja služi za završetak razvoja ploda i nakupljanje ulja. U osnovnu gnojidbu spada i gnojidba organskim gnojivima. Obavlja se u jesen, svake treće ili četvrte godine, zajedno s osnovnom gnojidbom mineralnim gnojivima. Ukoliko se osnovna gnojidba ne obavi u jesen, gnoji se u od siječnja do kraja ožujka. Proljetna gnojidba ili prvo prihranjivanje obavlja se kada temperature tla dostignu 5 – 10 °C, uglavnom UREOM ili KAN- om. Navedena gnojiva potrebno je plitko zaorati ili gdje je to nemoguće, rasipati prije kiše. Drugo je prihranjivanje najčešće iza zametanja plodova.

Idealno je ukupnu količinu dušičnih gnojiva rasporediti bar u dva obroka. Rezultati istraživanja pokazuju da je jači rast i razvoj kod iste količine dušika pri primjeni u više obroka u odnosu kada se sveukupna količina dušičnih gnojiva doda odjednom. Prihranjivanje putom lista može uvelike doprinijeti općoj ishranjenosti biljke i otpornosti na sušu i bolesti. Poznato je bez obzira na dobru opskrbljenost tla hranjivima u sušnim uvjetima ona su nedostupna. Zato je nužno osigurati neprekidan dotok hranjiva kako bi se omogućio nesmetan i kvalitetan razvoj ploda i osigurao visok prinos. Prihranjivanje putem lista može se obaviti s Fertinama, hranjivim otopinama namijenjenim za prihranu u pojedinim osjetljivim stadijima razvoja tijekom vegetacije. Ukoliko se prihranjuje samo dušikom primjenjuju se otopine UREE. Koncentracija otopine UREE za voćke iznosi 0,5-2 %, za vinovu lozu 0,5 – 1 % dok za maslinu 3- 5 % otopina (otopi se 3-5 kg UREE u 100 l vode).

 

Što je s gnojidbom mladih voćnjaka, maslinika i vinograda?

U prvoj i drugoj godini voćke i masline se gnoje pojedinačno. Zona gnojidbe oko sadnice treba biti nešto šira od krošnje. Prve godine, početkom vegetacije obavlja se prihranjivanje s 30 – 50 grama UREE ili 50 -70 grama KAN- a ili 100 – 120 grama NPK 15-15-15 po stablu. Krajem svibnja ili početkom lipnja obavlja se još jedno prihranjivanje s istim vrstama i istom količinom gnojiva kao kod prvog prihranjivanja. Prve godine uzgoja, u osnovnoj gnojidbi voćaka s gustim sklopom, gnoji se po jednoj voćki s 0,15 do 0,25 kg s jednim od kompleksnih gnojiva NPK 7-20-30, NPK 5-15-30, NPK (SO3) 7-14-21 (24). U drugoj godini uzgoja gnojidba se obavlja u isto vrijeme i s istim vrstama gnojiva, s tim da se količina poveća za 50 posto. Pri sadnji vinove loze  u sveukupnu masu zemlje sadne jame površine 40 cm x 60 cm x 40 cm  doda se 100 g NPK 15-15-15 ili 30-50 g NPK 7-20-30 (NPK 5-15-30) ili 50 – 70 g NPK (SO3) 7-14-21 (24) i 40 – 50 grama KAN-a N 27. Gnojidba druge godine nije potrebna jer mladi trs s porastom korijenja koristi biljna hraniva i mineralna gnojiva koja su već primijenjena. U trećoj i ostalim godinama uzgoja gnojidba se obavlja po cijeloj površini voćnjaka, maslinika i vinograda.

Kako gnojiti nasade u trećoj godini?

Koncem zime ili rano u proljeće zaorati ili rasipati 260 – 300kg/ha NPK 7-20-30 (26 – 30 g/m2) i 70 kg/ha UREE (7 g/m2). U svibnju zaorati ili rasipati 50 kg/ha KAN – a te tijekom vegetacije prihranjivati s Fertinama – tekućim mineralnim gnojivima.

Zbog čega je važna gnojidba voćaka, maslinika i vinograda u rodu?

Gnojidbom nasada osigurava se redoviti i visoki prinos, dobra kvaliteta plodova, te ravnoteža razvoja vegetativnih i generativnih organa. Tijekom redovite godišnje gnojidbe u voćnjacima, maslinicima i vinogradima provodi se osnovna gnojidba, rana proljetna gnojidba i prihrana. Gnojiva se primjenjuju po cijeloj površini nasada. Iznimno, u nasadima rijetkog sklopa ili gdje se radi o pojedinačnim stablima, dodaju se u zonu oko stabala, nešto širu od krošnje.

U prosjeku za osnovnu gnojidbu po hektaru dodajemo:

400 – 500 kg/ha NPK 5-15-30 ili NPK 7-20-30
600 – 800 kg/ha NPK (SO3) 7-14-21 (24)

Dušičnu prihranu u tlo obavljamo s 200- 240 kg/ha UREE ili 300-400 kg/ha KAN-a ili pak u kombinaciji 150 kg/ha UREE, te par tjedana kasnije 100 – 150 kg/ha KAN-a.

Prihrana putom lista obavlja se otopinom UREE u već spomenutim koncentracijama ili Fertinama – specijalnim tekućim mineralnim gnojivima namijenjenim prihrani voćaka, maslinika i vinograda. Za prihranu kultura namijenjene su: Fertina V, Fertina G, Fertina B – otopina bora, Fertina Fe, otopina željeza, Fertina Zn, otopina cinka, i Fertina Ca.

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *