Meliorativna gnojidba tla za podizanje nasada drvenastih kultura
24 najčešćih pitanja i odgovora o meliorativnoj gnojidbi

9 min read
By | 23.05.2012

24 najčešćih pitanja i odgovora o meliorativnoj gnojidbi za trajne nasade drvenastih kultura.

1. Što je meliorativna gnojidba?

Meliorativna gnojidba je zahvat kojim u tlo dodajemo određenu količinu gnojiva (hranjiva) kako bi tlo, prije podizanja nasada opskrbili optimalnim količinama hranjiva za rast i razvoj drvenastih kultura (voćke, vinove loze ili masline).

2. Na osnovi čega se daje proračun meliorativne gnojidbe?

Proračun meliorativne gnojidbe računa se na osnovi tablica optimalne opskrbljenosti hranivima za pojedini tip tla. Do tih vrijednosti došlo se je dugogodišnjim znanstveno-istraživačkim radom brojnih znanstvenika, iz svih krajeva svijeta. Dobiveni rezultati istraživanja su javno vlasništvo, te se redovito razmjenjuju između znanstvenika, kako bi se postojeće vrijednosti mogle korigirati. Na osnovi tih tablica, izrađeni su različiti kompjuterski programi, kako bi se ubrzao proces izračuna potrebnih količina gnojiva.

3. Da li je za proračun gnojidbe dovoljan samo kompjuterski program?

Iako su kompjuterski programi vrlo kvalitetni, za kvalitetetan proračun potrebno je i određeno praktično iskustvo inžinjera agronomije koji daje proračun.

4. Koji se elementi analiziraju prilikom analize tla za meliorativnu gnojidbu?

Za potrebe meliorativne gnojidbe analiziraju se slijedeći parametri: pH vrijednost tla (u vodi i KCl), količina organske tvari u tlu, količina ukupnog dušika, količina biljci pristupačnog fosfora i kalija u tlu, te po potrebi količina ukupnih karbonata (vapna) u tlu i hidrolitski aciditet (kod kiselih tala).

5. Zašto su količine preporučenih NPK gnojiva često vrlo visoke, preko 3.500 kg/ha ?

Visoke količine NPK gnojiva, moraju se dodati u tlo u kojima je izmjerena vrlo niska količina fosfora i kalija. Uglavnom su to tla koja se tek privode poljoprivrednoj proizvodnji, ili tla koja su dugo u poljoprivrednoj proizvodnji, ali na kojima nije izvršena pravilna gnojidba.

6. Postoji li razlika između NPK gnojiva ?

Između NPK gnojivima postoje određene razlike. Prije svega razlikuju se po količini fosfora i kalija. Drugi i treći broj na oznaci (NPK 7:20:30) odgovaraju postotku fosfora i kalija u gnojivu. U navedenom primjeru to znači da sadrži 20% fosfora i 30% kalija, ili 20 kg fosfora i 30 kg kalija u 100 kg gnojiva (dvije vreće). Osim koncentracije, NPK gnojiva se razlikuju se i po oblicima fosfora i kalija. Fosfor je uglavnom topiv u vodi (skuplja gnojiva) i topiv u kiselinama (jeftinija gnojiva). Kalij može biti u kloridnom ili sulfatnom obliku. Gnojiva u kojima je kalij u kloridnom obliku namjenjena su za kisela tla, dok su gnojiva u kojima je kalij u sulfatnom obliku namjenjena karbonatnim (vapnenim) tlima. Gnojiva u kojima je kalij u sulfatnom obliku imaju oznaku S (NPK 5:20.30S). Treće razlika između NPK gnojiva je i način proizvodnje, te se na tržištu nalaze kao mješana (mješanje pojedinačnih dušičnih, kalijevih i fosfornih gnojiva) ili kao kompleksna (gdje je u jednoj granuli-zrnu sva tri hraniva – dušik, fosfor i kalij).

7. Koje su formulacije NPK gnojiva preporučene za meliorativnu gnojidbu?

Za meliorativnu gnojidbu preporučuju se formulacije koje sadrže veće količine fosfora i kalija. To su NPK 5:20:30S (za vapnena tla), NPK 7:20:30, NPK 8:26:26. NPK 5:15:30, PK 20:30 i ostale slične formulacije gnojiva.

8. Koja se mineralna gnojiva, osim NPK, mogu koristiti u meliorativnoj gnojidbi?

U tlima u kojima je posebno izražen nedostatak samo jednog hranjiva (fosfor ili kalij) mogu se dodati pojedinačna gnojiva. Ukoliko je izražen nedostatak fosfora, potrebno je dodati 16% ili 46% Superfosfat. Ukoliko je izražen nedostatak kalija, potrebno je dodati 50% kalij-sulfat (za vapnena tla) ili 60% kalij-klorid.

9. Postoji li mogućnost izostavljanja meliorativne gnojidbe, ili smanjenja količine dodanih gnojiva?

Proračun za meliorativnu gnojidbu izvodi se na temelju vjerodostojnih podataka i usklađuje se za svaki tip tla, te se stoga meliorativna gnojidba mora provesti sa navedenim količinama gnojiva kako bi se osigurali optimalni uvijeti za rast i razvoj poljoprivrednih kultura.

10. Može li se gnojidbom samo u brazdu prilikom sadnje, smanjiti količina gnojiva potrebna za gnojidbu?

Gnojidba u brazdu sa mineralnim gnojivima se ne preporuča iz nekoliko razloga. Ukoliko je meliorativna gnojidba kvalitetno provedena prilikom pripreme tla za sadnju, na svakoj se dubini tla nalazi jednaka količina hraniva. Takvom raspodjelom hraniva u tlu, potičemo jači razvoj korijena koji kasnije osigurava jači rast loze ili masline, te znatno veću otpornost na sušu. Ukoliko je gnojidba obavljena u brazdu u vrijeme sadnje, korijen nema potrebe rasti u širinu i dubinu, već raste samo tamo gdje nalazi hranjiva u tlu. U tom slučaju, u prve dvije godine je porast mladog trsa ili masline vrlo izražen, međutim zbog vrlo male mase korijena, već u slijedećih nekoliko vegetacija, primjećuje se znatno zaostajanje u rastu loze ili masline. I ne manje značajno, dolaskom ljetnog suhog perioda, takvi trsovi ili masline značajno usporavaju rast i imaju znatno smanjneni prinos.

11. Može li se meliorativna gnojidba provoditi u 2-3 navrata, u 2-3 godine, kako bi se smanjio početni visoki trošak za gnojiva?

Meliorativna gnojidba, se kako je navedeno u predhodnim pitanjima, upravo radi jednolične raspodjele hranjiva po čitavom volumenu tla, mora obaviti prilikom rigolanja tla. Upotreba podrivača u 2 ili 3 godini ne može imati učinak kvalitetno izvedene meliorativne gnojidbe.

12. Što je sa dušikom kod meliorativne gnojidbe?

Iako se u većini NPK formulacija koje se nalaze na tržištu, nalazi 5-8% dušika, dušik je potpuno nepotreban u meliorativnoj gnojidbi.

13. Što je sa gnojidbom stajskim gnojem?

Stajski gnoj se u meliorativnoj gnojidbi dodaje radi povećanja količine organske tvari u tlu. Kod primjene stajskog gnoja dodaju se i vrlo male količine dušika, fosfora i kalija. Kod upotrebe stajskog gnoja potrebno je koristiti samo zreli stajski gnoj.

14. Kakav je to zreli stajski gnoj?

Zreli stajski gnoj je rastresita masa tamne, crne boje, koja je nastala iz sviježeg stajskog gnoja nakon najmanje 12 mjeseci, te je potpuno bez mirisa (ne smrdi).

15. Zašto se ne smije dodavati sviježi stajski gnoj?

Sviježi stajski gnoj je nepovoljan iz više razloga. Prije svega, ukoliko korijen dođe u direktan kontakt sa sviježim stajskim gnojem doći će do znatnog oštećenja korijena i zaostajanje u rastu. Sviježi stajski gnoj je kisele reakcije te dodatno zakiseljuje tlo. Isto tako prilikom razgradnje sviježege stajskog gnoja, dolazi do povećane potrošnje dušika u tlu, koje je potrebno za rad bakterija koje razgrađuju ostatke u sviježem stajskom gnoju. Prilikom razgradnje sviježeg stajskog gnoja u tlu (bez prisutnosi zraka) razvijaju se štetni plinovi koji nepovoljno djeluju na korijen u tlu.

16. Kako napraviti dobar zreli stajski gnoj?

Dobar stajski gnoj potrebno je pripremiti u godini koja predhodi sadnji vinograda. Sviježi stajski gnoj stavlja se na u boksove sa nepropusnim dnom. U takoj hrpi potrebno je održavati povoljnju vlažnost kako bi proces sazrijevanj gnoja tekao bez prekida. Ukoliko duže vremena nema oborina, potrebno je gnoj polijevati sa vodom. Iste hrpe potrebno je svakih 3-4 mjeseca presložiti kako bi gnoj dobio “zraka”. Prilikom preslagivanja poželjno je na svakih 1 m3 gnoja dodati 10-15 kg 46% Superfosfata. Time se gnoj obogaćuje fosforom potrebnim za razvoj korijena vinove loze. Prilikom posljednjeg preslagivanja gnojiva, potrebno je gnoj dezinficirati sredstvom za dezinfekciju tla (potražiti sredstvo u lokalnoj agrariji) kako bi se uništili razni štetnici u gnoju. Tako proizveden gnoj je tamna rahla masa, mrvičasta bez mirisa i može se korisitit u gnojidbi vinograda.

17. Da li se pileći (kokošji) gnoj može koristiti za meliorativnu gnojidbu?

U načelu, pileći gnoj se ne koristi za meliorativnu gnojidbu iz više razloga. Jedan od razloga je to da sadrži vrlo male količine organske tvari i vrlo je bogat sa dušikom, poglavito sa nitratnom formom, koja se lako ispire iz tla. Nitratna forma dušika također zakiseljuje tlo. Isto tako, gnoj sa pilećih farmi sadrži veće količine ostataka antibiotika, koji nepovoljno djeluju na korijen vinove loze. Ukoliko se posjeduje veća količina pilećeg gnoja, poželjno ga je pripremiti kao i stajski gnoj ili kompostirati sa biljnim ostacima (slama, sijeno, suha trava, lišće i slično).

18. Postoji li zamjena za stajski gnoj?

Zamjena za zreli stajski gnoj su tvornički prerađeni stajski gnoj. Najčešće se na tržistu nalazi kao “Stallatico” il nekog drugog sličnog naziva. To su dobra organska gnojiva, međutim imaju nešto veću cijenu nego “obični” stajski gnoj. Njihova prednost je da su već sterilizirana i uglavnom se nalaze u obliku granula ili peleta, pa se lakše razbacuju po površini.

19. Zašto u preporuci za meliorativnu gnojidbu piše da je potrebno dodati vapno u tlo?

Vapno ili kalcijev karbonat, dodaju se u tlo ako je tlo vrlo kiselo. Ukoliko je tlo vrlo kiselo, (uglavnom neki tipovi crvenica ili tla koja su prije sadnje vinograda bila pod šumom), rast vinove loze je vrlo slab. Dodavanjem vapna, smanjuje se kiselost u tlu. Sama cijena vapna je niska i to je svakako poželjna operacija prilikom uređivanja terena za sadnju vinograda. Jedini problem kod primjene vapna je “prašenje” koje se javlja prilikom razbacivanja, pa je vapno potrebno razbacivati po mirnom vremenu.

20. Koji su problemi kod primjene vapna u tlu?

Ukoliko se mora dodavati vapno prilikom meliorativne gnojidbe, onda se gnojidba fosfornim gnojivima (Superfosfat) mora obaviti kasnije, obično prilikom jesensko-zimske obrade tla. Ukoliko bi se primjenili zajedno vapno i Superfosfat, došlo bi do njihove međusobne reakcije, a takav oblik fosfora biljka ne može iskoristiti.

21. Koje vapno koristiti?

Za meliorativnu gnojidbu preporuča se primjena sitno granuliranog ili mljevenog vapnenog materijala dostupnog na tržištu (Holcim Agrocal, Agrovapno i ostali vapneni materijali).

22. Što ako je tlo karbonatno?

Ukoliko je tlo karbonatno, znači da sadrži velike količine vapna. Takvo je tlo također nepovoljno za uzgoj vinove loze (bijela i siva zemlja). Na takvim tlima obavezna je upotreba podloga koje podnose veće količine vapna. Osim toga, potrebno je često vršiti i folijarnu gnojidbu mladih trsova kako bi se dovoljno razvio korijen. Uglavnom se koriste gnojiva koja sadrže hraniva u sulfatnom obliku.

23. Kada dodavati dušik?

U meliorativnoj gnojidbi se ne dodaje dušik. Dušik se dodaje mladim trsovima u proljeće i početkom ljeta. Na kiselim tlima koristi se KAN 27% N a na vapnenim tlima Amonij-sulfat 21% N.

24. Ukoliko je tlo kiselo, a nedostaje fosfora, koji je oblik gnojiva potrebno dodati u meliorativnoj gnojidbi?

Ukoliko je tlo kiselo a nedostaje fosfora, potrebno je planiranu količinu fosfornog gnojiva  podijeliti u više obroka, obično u 3-5. Prvi obrok (oko 40-50% od ukupne količine) dodaje se prilikom rigolanja tla, dok se slijedeći obroci dodaju na kraju vegetacije, širom po cijeloj površini, te se obavezno unose u tlo kultiviranjem (linijom).

Slični članci

  • Preporuka gnojidbe: Maslina/Vinova loza – ekološka proizvodnja (4/2016) Biostimulator (DELFAN PLUS) sa 9% ukupnog dušika (N) i gnojivo COCTAIL JADE za pravilan i ujednačen razvoj plodova masline/bobice grožđa nakon cvatnje. Maslina i vinova loza završile […]
  • Program ekološke gnojidbe masline i vinove loze Na portalu gnojidba.info predstavljamo prvi katalog/program ekološke gnojidbe i zaštite masline i vinove loze za distribuciju gnojiva tvrtke Agro Expert d.o.o.. U program ekološke […]
  • Gnojidba trajnih nasada (članak preuzet iz Glasnika br.1; Petrokemija d.d., Kutina; autorica mr.sc. Sanja Biškup) Trajni nasadi u koje ubrajamo voćke, maslinu i vinovu lozu višegodišnje su biljke čiji se rast […]
  • Sequifill HU 5.0T SEQUFILL HU 5.0T je posebno formulirano praškasto gnojivo. Gnojivo sadrži 5% željeza (Fe) u EDDHA helatnom obliku kojega karakterizira visoka pristupačnost i u tlima sa puno vapna. […]
  • Važnost analize tla (prof. Vukadinović) Izvorni link materijala: http://www.secerana.com/documents/Znacaj_analize_tla.pdf (prof. Vukadinović) Zbog čega su važne analize tla? Visinu  priroda  i  njegovu  […]

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *