Što nakon šteta od niskih temperatura na poljoprivrednim kulturama?
Kako pomoći biljkama nakon šteta od niskih temperatura

10 min read
By | 01.05.2017

Kako su pokazivale vremenske prognoze, u periodu od 20.-23. travnja 2017, veći dio Hrvatske zahvatio je val niskih noćnih temperatura, te su gotovo na svim poljoprivrednim kulturama (jabuka, vinova loza, trešnja, krumpir, jagoda i dr.) zabilježene značajne štete. Ovisno o kulturi i fenofazi razvoja, štete su i do 80%.

Slika 1. Prikaz izmjerenih niskih temperatura zraka za područje Hrvatske (Izvor: Pinova.meteo)

Meteo podaci za travanj 2017 godine

Koje su mogućnosti oporavka kultura nakon šteta od niskih temperatura?

Ovisno o kulturi i fenofazi razvoja, ovisi i mogućnost oporavka. Za drvenaste kulutre, poput jabuka i koštićavog voća (trešnja, šljiva) sezona je nažalost, što se tiče plodova, izgubljena. Vinova loza, iako su štete bile značajne, postoji mogućnost obnove vegetacije, dok je kod ostalih kultura situacija vrlo različita. No, krenimo redom.


JABUKA

Nažalost, kultura koja je najviše stradala. Većina nasada jabuka je bio u fazi kraja cvatnje/početak formiranja plodova, kada je jabuka izuzetno osjetljiva na niske temperature. I dok lisna masa nije gotovo nimalo stradala, za većinu plodova, ovako niske temperature su bile kobne, i većina plodova je stradala.

Slika 2. Štete na plodu jabuke usljed niskih temperatura (propadanje usplođa plodova)

Stete od mraza na plodovima jabuke 2017

U nekim nasadima, gdje su stabla veće visine, moguće je da se dio plodova održao na gornjim etažama. Međutim, budući da se radilo o vrlo niskim noćnim temperaturama, moguće je smrzavanje samo površinskog sloja stanica na pokožici plodova. Takvo oštećenje je teško primjeniti neposredno nakon niskih temperatura, međutim, kada krene rast ploda, lako se može uočiti tipičan “prsten” na plodu, kao na donjoj slici.

Slika 3. Izgled tipičnog “prstena” na plodu jabuke, usljed smrzavanja površinskog sloja stanica na plodu, neposredno nakon završetka cvatnje (slika iz sezone 2016.)

Stete od mraza na plodu jabuke 2017

Kako provesti oporavak stradalih stabala jabuke?

Nažalost, za većinu nasada jabuke sezona plodova je završena. Nažalost, većina nasada je stradala i prošle godine (2016), te sada većina nasada već dvije godine ostaje bez roda. Sa stanovišta gnojidbe, preporuča se primjena biostimulatora (Delfan Plus, 1 lit/ha) kako bi se smanjio stres, i kako bi vegetacija dalje tekla bez stresa. Kako će većina uzgajivača jabuka ostati bez prihoda i mogućnosti ulaganja u gnojidbu, preporuča se tijekom vegetacije (sredina ljeta-početak jeseni) obaviti tretman mikroelementima (Coctail Jade, 1 kg/ha, 2 tretmana) radi diferencijacije rodnih/generativnih pupova za slijedeću sezonu te obaviti kvalitetnu jesensku gnojidbu (upotreba mineralnih ili organsko-mineralnih gnojiva). Za održavanje nasada u dobroj kondiciji (i time sačuvati potencijal rodnosti za slijedeću vegetaciju) preporuča se primjena vodotopivih gnojiva u folijarnoj gnojidbi, 2-3x tijekom vegetacije (preporuka je koristiti Nutricomplex 20:20:20, u količini od 2 grama/1 lit. vode).

PRIJEDLOG MJERA ZA JABUKU:

  • Primjena biostimulatora DELFAN PLUS 1 lit/ha nakon završetka niskih temperatura
  • Folijarna gnojidba mikroelementima COCKTAIL JADE 1 kg/ha, 2 tretmana; sredina ljeta-početak jeseni za dobru diferencijaciju generativnih pupova
  • Tijekom vegetacije 2-3x folijarna tretmana sa gnojivom NUTRICOMPLEX 20:20:20 za održavanje nasada u dobroj kondiciji
  • Kvalitetna jesenska gnojidba (mineralna ili organsko-mineralna gnojiva)

U nasadima gdje je zabilježena manja šteta, potrebno je provesti redoviti program gnojidbe jabuke.


VINOVA LOZA

Iako je većina nasada vinove loze pretrpijelo velike štete, zbog specifičnosti razvoja pupova kod vinove loze, još uvijek postoji mogućnost dobrog opravka vinove loze. Naime, u pupu vinove loze, osim glavnog oka (iz kojeg se razvija prva mladica) postoji 1 ili 2 suočice, iz kojih sada može potjerati nova i zdrava mladica. Ovisno o sorti, i kondiciji i ishranjenosti vinograda u predhodnoj vegetaciji, kod nekih sorata može biti i roda na mladicama koje tjeraju iz suočica. Naravno, ne može se očekivati veliki urod, međutim, roda može bit jer su štete bile dosta rano, pa se mladice iz sučica mogu dobro razviti. No važnije od roda je mogućnost dobrog razvoja vegetacije i stvaranje zdravih i rodnih mladica za slijedeću vegetaciju.

Slika 4. Smrzavanje mladica vinove loze

Stete od mraza na vinovoj lozi 2017

Kod vinove loze važno je mapomenuti da se stradale mladice ne smiju trgati ili na neki drugi način odstranjivati. Oštećene mladice će se same osušiti i otpasti. Ukoliko bi trgali oštećene mladice postoji mogućnost oštećenja sučica u pupui stvaranja otovrenih rana za ulaz patogena. Naravno, potrebno je i dalje provoditi redovite mjere zaštite vinograda od bolesti (preporuka Syngenta tehničke službe).

Što set tiče gnojidbe, preporuča se primjena biostimulatora (Delfan Plus) i gnojiva na bazi tekuće UREE (Folur). Posebnost gnojiva FOLUR je da ne sadrži biureta i amonijaka (što se dešava kod otapanja granulirane UREE u vodi), te se stoga radi o otopini čiste UREE koja nema toksičnih učinaka na vinovu lozu. Osim toga, čista UREA može ulaziti i kroz mladu koru, i time značajno ubrzati usvajanje dušika, odnosno kretanje novih mladica iz suočica.

Osnovni zadatak folijarne gnojidbe vinove loze u ovoj fazi je smanjenje učinka stresa zbog niskih temperatura (biostimulator Delfan Plus), poticanje fiziološke aktivnosti vinove loze i poticaj brze obnove vegetacije (gnojivo Folur).

PRIJEDLOG MJERA ZA VINOVU LOZU:

Čim prije, nakon šteta od niskih temperatura primjeniti slijedeću kombinaciju gnojiva:

  • Biostimulator Delfan Plus, 1-2 lit/ha
  • Tekuće gnojivo na bazi čiste UREE, Folur 3-5 lit/ha

I nastaviti sa redovnim mjerama zaštite vinograda.


KRUMPIR

Za razliku od drvenastih kultura, krumpir je zeljasta kultura, koja je vrlo osjetljiva na niske noćne temperature, te su zabilježene značajnije štete od mraza. Kako se krumpir sadi širom Hrvatske, u vrijeme dolaska hladnog vala, krumpir se je nalazi o različitim fenofazama razvoja. Na veći nasada došlo je do potpunog stradanja lisne mase.

Slika 5. Stradanje lisne mase krumpira zbog niske temperature

Stete od mraza na krumpiru 2 2017

Načelno, mogućnost obnove vegetacije krumpira ovisi o fazi razvoja. Ukoliko je krumpir bio u početnim fazama razvoj (kasnije sorte) mogućnost obnove vegetacije je veća, te se još uvijek može očekivati zadovoljavajući rod krumpira. U gomoljima ima još uvijek dovoljno suhe tvari, te će krenuti nove klice, i rast nove vegetacije. Kod ranijih sorata, koje su bile u većoj vegetativnoj fazi, mogućnost oporavka je značajno manja, jer više nema mogućnosti tjeranja novih klica iz gomolja (gomolji iz sadnje su fiziološki mrtvi) a kod formiranih gomolja još nema fiziološke zrelosti za stvaranje nove klice. U takvim nasadima, ukoliko je stradanje lisne mase gotovo potpuno, nema mogućnosti obnove vegetacije i daljnjeg rasta i razvoja gomolja. Stoga, je kod krumpira potrebno procjeniti stanje nasada i odlučiti o mogućim mjerama za oporavak.

Ukoliko je došlo do djelomičnog stradavanja lisne mase, te postoji mogućnost folijarne primjene gnojiva, preporuča se primjena biostimulatora (Delfan Plus), gnojiva na bazi čiste UREE (Folur) te koncentrirane otopine kalijeva-fosfita (Trafos K). Gnojivo TRAFOS K je tekuća otopina kalijeva-fosfita (ne radi se o fosfatu, već o fosfitu) koji osim učinka na ishranu krumpira, sadrži visoku količinu fosfita koji su važni u povećanju otpornosti na plamenjaču i alternariju, a sadrže i visoku količinu kalija, koji je sada vrlo važan, u sintezi škroba kako bise potaknula obnova vegetacije (većina škroba u gomolju je potrošena za prvi porast vegetacije).

PRIJEDLOG MJERA ZA KRUMPIR (ovisno o fazi razvoja):

  • Biostimulator DELFAN PLUS, u dozi od 1 lit/ha
  • Gnojivo na bazi čiste UREE (FOLUR), u dozi od 5 lit/ha
  • Koncentrirana otopina kalij-fosfita, TRAFOS K, u dozi od 2 lit/ha

Napomena: Koristiti min. 300 lit vode/ha, jer je važno primjeniti dovoljnu količinu vode. Tretman ponoviti 2x u razmaku od 15 dana


JAGODA

Zbog posebnosti jagode kao voćne kulture (raste na samoj površini tla), većina nasada jagoda pretrpijela je određenu štetu.

Slika 6. Stradanje cvijetova jagode od niskih temperatura (sezona 2016.)

Stete od mraza na cvijetu jagode 2017

Ukoliko su nasadi bili pokriveni (najčešće Agrilom), direktne štete na plodovima su nešto manje, dok su nasadi koji nisu bili pokriveni pretpijeli značajnu štetu. Plodovi koji sudirektno stradali od niskih temperatura ne mogu se obnoviti, i ta berba jagode je trajno izgubljena. Međutim, osim direktnih šteta, kod jagode postoji mogućnost indirektnih šteta od niskih temperatura, koji će se značajno očitovati na plodovima koji dolaze za berbu. Kod takvih plodova dolazi do deformacije plodova (dijelovi već formiranih malih plodova su stradali od niske temperature, te se tu tvori plutasto staničije, koje više nema mogućnost rasta, i počinje se deformirati plod). Tako oštećeni plodovi ne postižu klasu pogodnu za prodaju na tržištu, te predstavljaju značajan gubitak tijekom berbe jagode.

Slika 7. Izgled deformiranih plodova jagode, usljed niskih temperatura u početnim fazama rasta ploda

Deformacije plodova jagode zbog niskih temperatura

Kod nasada jagoda gdje su zabilježene štete od niskih temperatura, preporuča se intenzivna primjena biostimulatora na bazi aminokiselina, visoke koncentracije (DELFAN PLUS, 24% slobodnih aminokiselina), kako bi se umanjio fiziološki stres kod jagode i smanjile deformacije plodova tijekom rasta i razvoja.

PREPORUKA MJERA ZA JAGODU

  • Folijarna primjena biostimulatora DELFAN PLUS (24% slobodnih aminokiselina), u dozi od 1 lit/ha,2 tretmana u razmaku od 5 dana
  • Nastaviti primjenu biostimulatora DELFAN PLUS kroz sustav fertirigacije, u dozi od 5 lit/ha u razmacima od 7 dana kroz cijeli period berbe jagode
  • Pratiti redoviti program zaštite i gnojidbe jagode

TREŠNJA

Trešnja, kao i ostalo koštićavo voće (šljiva, marelica, breskva) pretrpijele su značajne štete, pogotovo u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Nažalost, štete kod koštićavih voća su trajne, te ove godine neće biti berbe. Većina koštićavih kultura je bila u fazama početnog razvoja plodova nakon cvatnje, kad su plodovi vrlo osjetljivi na niske temperature, te su štete nepopravljive. Plodovi su dobili crnu boju, i uskoro slijedi opadanje plodova.

Slika 8. Stradanje plodova trešnje od niskih temperatura

Stete na tresnji od kasnog mraza 2017

Ukoliko je došlo samo do djelomičnog stradavanja plodova trešnje, preporuča se primjena biostimulatora (Delfan Plus), tekućeg gnojiva na bazi kalcij-nitrata (Calitech) i otopine kalijeva-fosfita (Trafos K). Ukoliko  bi se navedena mješavina koristila za šljivu, NE SMIJE se koristiti biostimulator na bazi aminokiselina, jer su šljive vrlo osjetljive na određene aminokiseline, koje bi oštetile postojeće plodove.

PREPORUKA MJERA ZA TREŠNJU (djelomično stradali plodovi):

  • Biostimulator DELFAN PLUS, u dozi od 1 lit/ha
  • Tekući kalcij-nitrat, gnojivo CALITECH, 0,5 lit/100 lit. vode
  • Koncentrirana otopina kalij-fosfita, gnojivo TRAFOS K, 0,3 lit/100 lit. vode

Napomena: Primjeniti 2-3x tretmana u razmaku od 7-10 dana. Ne primjeniti na šljivi.

 *******

Sažetak

Nažalost, niske temperature koje su prošli tjedan zadesile veći dio Hrvatske napravile su značajne štete u poljoprivredi (naročito na voćarskim kulutrama). Definitivno, najviše su stradale jabuke, jer je ista šteta zabilježena i u predhodnoj vegetaciji 2016. godine. Mogućnost preventivnog učinka je bilo primjenom kvalitetnih preparata (biostimulatori na bazi aminokiselina; vidi predhodni čalanak naslova “Kako odabrati biostimulator za zaštitu kultura od niskih temperatura”) te su štete mogle biti manje.

Stoga je uvijek na početku vegetativnog perioda potrebno nabaviti kvalitetan biostimulator i imati na zalihi potrebnu količinu za 1-2 tretmana. Ukoliko ne bude potrebe za primjenom na početku vegetacije, biostimulator će se sigurno iskoristiti tijekom ljetnog perioda za smanjenje stresa od visoke temperature i suše.

Međutim, sada je već potpuno jasno, da osim šteta od tuče (većina voćnjaka već koristi sustav mreža za zaštitu od tuče), sve važniji postaju i sustavi za zaštitu od niskih temperatura na početku vegetacije. To je tehnologija koja je kod nas malo zastupljena, međutim, u modernom voćarstvu (jabuka, trešnja, jagoda) postaje vrlo važna, te će većina voćara morati uložiti i u takve sustave.

Slika 9. Sustav za zaštitu od niskih temperatura orošavanjem (vodom)

Sustavi za zastitu od mraza orosavanjem

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *