Kalcijizacija – uvod3 min read

By | 27.01.2011

Vrijeme žetve i berbe većina poljoprivrednih kultura je za nama (predstoji na uglavnom još berba masline, vinove loze i od ratarskih kultura vađenje repe), i polako kreće priprema za jesensko-zimske radove. A jedan od najznačajnijih zahvata je svakako i kalcijizacija (ili po starome kalcifikacija).

Kalcijizacija/Kalcifikacija

Kako god (iako je prvi termin ispravniji) priča je jasna. Tla su kisela (gube kalcij ispiranjem zbog viška oborina ili natapanja te se kalcij iznosi i visokim prinosima), kalcija nedostaje i treba ga dodati. Mislim da svi već znaju da je kalcij neophodan u rastu i razvoju biljaka i tu se neću ponavljati; više ću pisati o tehničkim aspektima. Iako bi možda bilo pravilnije pisati što/kako je tlo kiselo, ja ću priču započeti o materijalima za kalcifikaciju (cijena, doza primjene, način primjene itd.).

Koji materijal se može koristiti za kalcijizaciju?

Svaki (vapneni) materijal koji ima alkalnu reakciju. Čim je u pitanju alkalna reakcija, znači da se radi o materijalu koji sadrži kalcij. Prema dostupnosti, to je svima poznato građevinsko vapno (rijetko ga spominju, ali ja ću ga namjerno staviti na prvo mjesto), zatim mljeveni vapnenac (iako ga ima mnogo, teško će te ga samo tako dobiti), gotovi vapneni materijali za kalcijizaciju (Fertdolomit, Agrovapno, Kalcifert) i sva sila ostalog materijala koji se spominje u literaturi a kojeg nikada niste vidjeli. Dobro, tu ulazi i saturacijski mulj (nuspordukt u preradi šečerne repe i koji se uglavnom dijeli kooperantima šečerana), ali isto tako i za male proizvođače, pepeo drveta (ne kamenog ugljena).

Zašto građevinsko vapno?

Pa zato što je lako nabavljivo; u svakom malo većem mjestu postoji nekakav dućan građevinske opreme i materijala koji između ostalog sadrži i vapno. Čak su i vreće lagane od 30-tak kila.

Ali ima li kakvih problema sa primjenom vapna?

Ima, i to dosta problema. Prije svega radi se o kalcij-hidroksidu, vrlo agresivnom materijalu; kako u tlu tako i na sluznicu čovjeka. Isto tako radi se o praškastom materijalu koji se jako praši kod primjene i vrlo teško pravilno raspodijeljuje, a upravo je to najvažnije tehnička postavka kalcijizacije; pravilno rasporediti i u tlo unijeti vapneni materijal.

I što sada, imamo jeftin materijal, lako dostupan a teško primjenjiv?

Pa riješenja ima. Nije lako, i nije jednostavno, ali funkcionira, naročito na manjim površinama (oni veći će ionako nabaviti gotovi vapneni materijal poput Kalciferta i stvar riješiti malo drukčije).

Što napraviti ako je naš vrt mali, a baš nemamo nikoga sa tim silnim strojevima za primjenu vapnenog materijala?

Potražite pomoć od susjeda. Susjeda? Pa da, ako susjed ima mješalicu za beton, onda je to to. Nabavite, kupite malo pijeska za zidanje (sitna granulacija 0-4 mm), ubacite u mješalicu, malo vode (mora biti vlažan na dodir, ne mokar) i ubacite vreću vapna. Nakon 10-tak min mješanja granulat je gotov. U tačku/karijolu/kolica i pravac polje. U kantu i rasporediti kako se baca i mineralno gnojivo. I to je to. Malo novca, malo gimnastike i tlo je dobilo svoju dozu kalcija. A sitni pijesak? On će ionako malo popraviti strukturu umornog tla. A koliko toga dodati? Pa računajte cirka 1 kg granulata na 2 m2. I obavezno izmješati sa tlom.rofl

I to je bila mala priča za uvod u kalcijizaciju.

Nadam se da je bila zanimljiva i malo drukčija, a u slijedećim postovima krećemo za profesionalnim savjetimawave