Zeolit – demistifikacija zeolita; što i kako?4 min read

By | 19.11.2012

Nedavno je na poljoprivrednoj emisiji koja se emitira nedjeljom na prvom programu HRT-a, emitiran prilog o pozitivnom učinku primjene zeolita na prinos ratarskih kultura u uvjetima suše (može se pogledati na slijedećem linku Plodovi zemlje 30.rujan 2012 a što o zeolitu misle poljoprivredni proizvođači (ali i prodavači zeolita) može se vidjeti na posebnoj temi na Poljoprivrednom forumu (tema: Zeolit). Zanimljivo je da je tema neaktivna već duže vremena, te je zadnji post napisan još 22.10.2012.

Evo što sam tada i osobno napisao o zeolitu na Poljoprivrednom forumu (vidi post):

A kad smo se već toliko raspričali o zeolitima, red je spomenuti da ne postoji tvrtka Velebit Agro (pogledati na: https://sudreg.pravosudje.hr/regista…58525951039388).
Na telefon koji se navodi na web stranici Velebit Agro (01/233-4766) imenik T-com daje dvije adrese, ali jednu tvrtku Velebit Informatika international d.o.o (pogledati na: http://imenik.tportal.hr/show?action…retraziPoBroju)
A prema dokumentima u sudskom registru direktor je Marijan Hren (točno kako je Darijus naveo) a djelatnosti društva su:

30.02 Proizv. računala i dr. opr. za obradu podat.  51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 71.33 Iznajm. ured. strojeva i opr., uklj. računala 72 Računalne i srodne aktivnosti *telematički inženjering *proizvodnja i prodaja specijaliziranih software *zastupanje stranih pravnih osoba *posredovanje u vanjskotrgovinskom prometu
E sada gdje su tu zeoliti; pojma nemam

p.s. Inače zeolit nije loš proizvod; štoviše preporučljiv je u poljoprivrednoj proizvodnji, a prema našem zakonu, svrstan je u poboljšivače tla, te mu je tamo i mjesto.
Naravno nije niti svemoguć.

A navodim i tekst prof. V. Vukadinovića sa Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku (tekst objavljen na www.nss.hr, 24.10.2012):

Zeoliti su poveća grupa prirodnih, super poroznih minerala (~250), poznati kao „molekularna sita“, iz grupe hidratiziranih alumosilikata, odnosno tektosilikata, a najčešće se primjenjuje klinoptilolit [(Na3K3)(Al6Si30O72)×24H2O]. Zbog velike unutarnje adsorpcijske površine (400-600 m2 pogramu) i znatnog negativnog naboja (~2.25 meq g-1), zadržavaju katione u zoni korijena u izmjenjivom (lako usvojim obliku) uz sprječavanje gubitaka amonijskog dušika, kalija i većine mikroelemenata. Također, zadržavaju i pesticide uz njihovu veću učinkovitost.

Smatra se da zeoliti:

  • Omogućuju bolji rast biljaka,
  • Poboljšavavaju učinkovitost i vrijednost gnojiva,
  • Poboljšavajuinfiltraciju i zadržavanje vode u tlu,
  • Povečavajuprinos,
  • Zadržavajuhranjive tvari u stajskom gnoju i
  • Dugoročno povečavaju sorptivna svojstva tla i smanjuju gubitke hranjivih tvari u tlu.

Smjesa gnojiva i zeolita može dati isti prinos uz primjenu manje doze gnojiva zbog smanjenjih gubitaka amonijskog dušika volatizacijom (hlapljenjem) i ispiranjem. Osim toga, zeoliti zadržavaju i vodu i hraniva u zoni korijena, što je naročito povoljno kod primjene fertigacije sustavima kap po kap. Zeoliti se primjenjuju u količini 2 do 10 kg po stablu kod zasnivanja trajnih nasada, a uspješno se koriste u uzgoju različitih kultura, uključujući žitarice, povrće i dr.

Zeoliti nemaju čudotvoran učinak niti magična svojstva o kojima je bilo rječi u nedavnoj TV emisiji „Plodovi zemlje“. Naime, zeoliti mogu zadržavati vodu, prosječno 55 g vode na 100 g (~60% svoje težine), zbog porozne kristalne strukture i tako osiguravaju dugotrajnu vlagu u zoni korijena tijekom sušnog razdoblja. Da bi primjena zeolita imala očekivani učinak, trebalo bi ih primjenjivati u meliorativnoj dozi, npr. 10 t/ha, pa i tada to odgovara količini od svega ~5,5 mm oborina, što je zaista vrlo malo. Primjena od nekoliko stotina kg/ha (čiji oranični sloj teži ~4.500.000 kg/ha) ne može dati primjetan učinak, svakako ne srazmjeran ulaganju (cijena mu je vani US $50-400  po toni, ovisno o kakvoći i granulaciji).

Za sprječavanje negativnog utjecaja suše puno je realnija ideja dr. Darka Znaora (o kojoj su pisali neki portali) koji smatra da povećanje organske tvari, odnosno humusa u tlu (što baš i nije lako, ali je moguće), može značajno umanjiti poslijedice suše.

—-

Kao autor portala kojem sve više raste čitanost, a bavi se vrlo uskom tematikom oko izbora gnojiva i gnojidbe biljka, smatram vrlo korisnim iznijeti i stajalište eminentnih predstavnike agronomske struke o mogućnostima primjene zeolita u poljoprivrednoj proizvodnji.

Autor portala: dr.sc. David Gluhić dipl.ing.agr.

 

Dodatak:

Na portalu Agroklub.com objavljen je još jedan članak na temu primjene zeolita. Kako se tamo razvila zanimljiva rasprava, prenosim link članka: Vulkanskim kamenjem do vrhunskog prinosa

 

Slični članci

  • Utjecaj modificiranog sintetskog zeolita A i mikoriznih gljiva na mineralni sastav lista masline Maslina se većinom uzgaja u manje pogodnim agroekološkim uvjetima, karakteriziranim između ostalog slabijom dostupnošću biljnih hraniva. Zbog navedenog, cilj ovog rada bio je utvrditi […]
  • Mala škola gnojidbe 3 Kada smo veći imali temu o hranjivima (elementima) i vrstama gnojiva red je napisati riječ, dvije o važnosti analize tla s aspekta planiranja gnojidbe. Kako to izgleda u praksi? Loše, […]
  • Cijene analize tla Za usporedbu cijena analiza pojedinih davatelja usluga (ovo zvuči kao za telekom usluge), krenuh analizirati cijenu parametra pH. Iako jednostavan, gotovo je nevjerovatno, koliko malo […]
  • Kemijskom analizom tla do viših prinosa O važnosti kemijske analize i planiranju gnojidbe za ostvarenje visokih i rentabilnih prinosa nikad dovoljno ponavljanja. Vrlo važna agrotehnička mjera, koja se nažalost još uvijek dosta […]
  • Kalkulatori gnojidbe Alat koji je od pomoći prilikom planiranja gnojidbe poljoprivrednih kultura su i tzv. kalkulatori gnojidbe. Radi se o računalnim programima (samostalni programi, web aplikacije ili excell […]

5 thoughts on “Zeolit – demistifikacija zeolita; što i kako?4 min read

  1. Petar

    Pogledao sam link, i ovo je na početku stranice:
    To je jedinstveno ekološko, potpuno prirodno mineralno sredstvo za folijarnu prihranu biljnih kultura. Namijenjeno je poboljšanju cvatnje, povećanju uroda i podizanju imuniteta biljke…

    A ovo je na kraju:
    ZEOGREEN+P je na temelju suglasnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja: Klasa 320-11/10-01/79 UR-broj: 525-02-1-0570/10-2 razvrstan kao poboljšivač tla.

    E sada je li to folijarno gnojivo ili poboljšivač tla kako je razvrstano riješenjem Ministarstva poljoprivrede?

    Reply
    1. admin Post author

      Po meni zeogreen je poboljšivač tla (kako je i riješenje Ministarstva poljoprivrede) a ne folijarno gnojivo.

      Reply
  2. Zeolit

    Zeolit je 100% prirodan mineral, zeolit u Srbiji je mehanički mikroniziran i termički aktivirani prirodni zeolit domaćeg porekla. Laboratorijska ispitivanja domaćeg zeolita potvrdila su visok sadržaj korisnih minerala za ljudsku upotrebu sa dominacijom minerala-kalijumske strukture
    Ja lično koristim već duže vreme zeolit sa sajta : http://www.zeolitplus.com jer je proveren.

    Reply
    1. admin Post author

      Nadam se da će ova informacija biti korisna za čitatelje sa područja Republike Srbije.

      Reply

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *