Mikoriza – kompatibilnost biljnih vrsta1 min read

By | 19.02.2014

Za uspiješnu primjenu mikoriznih preparata, potrebno je poznavati komatibilnost biljnih vrsta sa pojedinim tipovima mikorize. Generalno, postoje dvije vrste mikorize, i to: ENDOMIKORIZA i EKTOMIKORIZA.

Jabuka

Endomikoriza je više zastupljena u prirodnim uvjetima, te je gotovo 95% biljnih vrsta kompatibilno sa endomikoriznim sojevima gljivica (poput Glomus sp. vrsta). Ektomikoriza je vrlo rijetkaa u prirodnim uvjetima (svega 5% biljnih vrsta je kompatibilno sa ektomikoriznim gljivicama). I u treću grupu biljnih vrsta pripadaju vrste koje se ne mogu tvoriti simbiozu sa niti jednom vrstom mikoriznih gljivica.

Biljne vrste kompatibilne sa ENDOMIKORIZNIM gljivicama:

  • Jabuka, kruška, breskva, šljiva, trešnja
  • Vinova loza, maslina, badem, smokva
  • Kiwi (aktinidija), citrusi (limun, naranča, mandarina i dr.)
  • Jagoda
  • Krumpir, rajčica, paprika, celer, mrkva, luk, češnjak, salata, šparoga
  • Soja, kukuruz, pšenica, ječam, raž, proso
  • Duhan
  • Ostalo ukrasno bilje

Biljne vrste kompatibilne sa EKTOMIKORIZNIM gljivicama:

  • Lješnjak
  • Kesten

Biljne vrste koje NE MOGU OSTVARITI SIMBIOZU sa mikoriznim gljivicama:

  • Kupusnjače (kupus, cvjetača, brokula)
  • Cikla i repa
  • Špinat
  • Rododendorni, Azalee

Kesten

Na popisu su navedene biljne vrste koje su najčešće u našem području, te je važno reći da jedinine dvije vrste koje ne mogu ostvariti mikoriznu simbiozu u našim uvjetima su lješnjak i kesten. Kako je većina mikoriznih preparata na našem tržištu na bazi endomikoriznih gljiva, ova je informacija posebno važna kako ne bi bilo bezuspiješnih pokušaja primjene “krive” vrste mikoriznih gljivica na ove dvije kulture.

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *