Željezo (Fe) – 3. dio3 min read

By | 27.07.2012

Nakon što su objavljena prva dva dijela priče o željezu (Fe), slijedi dio priče o gnojidbi i gnojivima na bazi željeza. Iako se danas najviše priča o helatnim oblicima, priču ipak započinjemo sa Fe-sulfatom, prvim željeznim gnojivom.

Fe-SULFAT ILI ZELENA GALICA

Željezov(II) sulfat, FeSO4 x 7H2O, dobiva se u obliku svijetlozelenih monoklinih prizama iz otopine željeza u sumpornoj kiselini; u tehnici se dobiva i oksidacijom pirita na vlažnom zraku, a otpada u znatnim količinama kao sporedni proizvod pri cementaciji bakra, pri dobivanju kositra, pri proizvodnji krom alauna i titanskog bjelila; najvažnija je tehnička željezna sol i služi za dobivanje drugih spojeva željeza, također za proizvodnju tinte, za uništavanje štetnika (insekticid) i korova, u bojadisarstvu i kožarstvu, za dezinfekciju i dezodorizaciju, za konzerviranje drveta, u veterinarskoj medicini kao adstringens itd.

Slika 1. Zelena galica – kristalna sol

Željezov(III) sulfat, Fe2(SO4)3, tvori bijeli ili sivobijeli prah koji se u vodi polako topi, a na zraku se raskvasuje dajući smeđu tekućinu; dobiva se tako da se kisela otopina zelene galice oksidira dušičnom kiselinom; služi kao močilo u bojadisarstu, u proizvodnji berlinskog modrila i željeznih alauna, koji se upotrebljavaju u bojadisarstvu, fotografiji i kemijskoj analizi.

Način dobivanja: Postoji više načina dobivanja, od kojih se dosta često koristi proces oksidacije pirita (uz nusprodukt sumporne kiseline):

2 FeS2 + 7 O2 + 2 H2O → 2 FeSO4 + 2 H2SO4

U poljoprivrednoj proizvodnji se najčešće koristi naziv ZELENA GALICA. Na tržištu se nalazi u obliku zelenih kristala, te je najveći proizvođač na našim prostorima Cinkarna iz Celja (Slovenija). Prosječna maloprodajna cijene 1 vreće (25 kg) je oko 100,00-150,00 kn (cijena na dan 27.7.2012).

Kemijski sastav: Željezo-sulfat heptahidrat (FeSO4 x 7H2O) minimalno 95%,  sadrži 19% čistog Fe2+.

Slika 2. Zelena galica (Cinkarna, Celje)

Koristi se kao gnojivo za različite poljoprivredne kutlure. Najčešće kao folijarni tretman protiv željezne kloroze (na vinovoj lozi i ostalim drvenastim kulturama), zatim zalijevanjem u tlo sa vodenom otopinom (za zakiseljavanje tla kod drvenastih kultura te ukrasnog bilja (najčešće rododendorna)) te za suzbijanje mahovine na travnjacima. Isto tako, preporuča se redovita primjena, kod jagodičastog voća (malina, kupina, borovnica, ribiz).


DOZE PRIMJENE:

Folijarna gnojidba: 0,2-0,4% otopina (20-40 grama/10 lit. vode) uz dodatak 0,5% UREA (50 grama/10 lit. vode)

U tlo (bez predhodnog otapanja): 0,5-1,0 kg/trsu vinove loze ili 1,0-3,0 kg/razvijenom stablu drvenastih kultura

U tlo (vodena otopina; za zalijevanje): 10-15 grama Fe-sulfata/10 lit. vode/1 m2

Za suzbijanje mahovine: Rasipanjem 40-60 grama Fe-sulfata/1 m2 ili zalijevanjem otopinom 400-600 gr. Fe-sulfata/20 lit. vode/10 m2

Način primjene kod velikih stabala voćaka: Preporuča se tzv. primjena “u gnjezdo”. Na razdaljini od debla voćke (koji odgovara rubnom rasponu krošnje) iskopati 5-8 rupa, dubine do 30 cm. Ovisno o veličini stabla, u napravljene rupe ukupno raspodijeliti 1-3 kg (cca. 200-350 grama/rupi) i zaliti sa vodom da se sol otopi, te pokriti zemljom. Tretman se naročito preporuča primjeniti u proljeće kod stabala koji su u predhodnoj vegetaciji pokazali simptome nedostatka željeza. Kod mladih voćaka i grmova primjenjuje se 30-40 grama Fe-sulfata/m2.

2 thoughts on “Željezo (Fe) – 3. dio3 min read

  1. FERID

    GDJE SE U BOSNI HERCEGOVINI MOŽE NABAVITI ZELENA GALICA (25 KG) I KOLIKO KOŠTA.
    HVALA.

    Reply
    1. admin

      Zelena galica je bazni preparat i trebalo bi je biti u svakom boljem agro dućanu. Čini mi se da je to nekad u distribuciji imala Sjemenarna iz Širokog Brijega.

      Reply

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *